Današnje funkcioniranje života jednostavno ne bismo mogli zamisliti bez kalendara. Zasigurno bili bi izgubljeni i u vremenu i u prostoru. Iako živimo u vremenu modernih tehnologija, gdje doslovno „na dlanu“ možemo pronaći sve što nas zanima, ipak u mnogim kućanstvima kalendar je neizostavna dekoracija na zidu. No, kako je i kada nastao kalendar kojeg danas poznajemo i koristimo?
Piše: Ivan Marijanović
Kalendar je riječ koja potječe iz latinskog jezika (lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu), a podrazumijeva skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseci i godine.
Kalendar koji se danas koristi u svjetovnom svijetu, kao i u dobrom dijelu vjerskog svijeta, nazivamo gregorijanskim kalendarom. Objavljen je upravo na današnji dan 24. veljače 1582. u buli Inter gravissimas, koju je objavio papa Grgur XIII., po kome je kalendar dobio ime. Odlučio se za reformu, smatrajući kako dotadašnji kalendar nije bio funkcionalan. Do tada se u svjetovnom i vjerskom svijetu koristio julijanski kalendar, nastao 45. god. pr. Kr., a nazvan je po rimskome vojskovođi Gaju Juliju Cezaru. Taj kalendar nije pratio tropsku godinu usporedno s vremenom, pa se stoga svako 128 godina javljalo odstupanje od jednog dana. Pogreška je sve veća jer se u julijanskom kalendaru nalazi 100 prijestupnih u 400 godina, dok u gregorijanskom postoji 97 prijestupnih godina. Tako je u julijanskom kalendaru svaka 100. godina prijestupna, a u gregorijanskom svaka 400. Trenutna razlika između kalendara je 13 dana, a 2100. će iznositi 14 dana.
Prema savjetima napuljskog fizičara Luigija Ghiraldija, papa Grgur XIII. donosi bulu po kojoj:
– Prvi dan u godini biti će 1. siječnja (do tada je prvi dan u godini bio 1. ožujak)
– Uskrs će se računati prema novim pravilima vezanim za kalendar
– Prijestupna godina ima 366 dana i taj dan koji je „višak“ dodaje se veljači
– Iz kalendara će se izostaviti deset dana, pa nakon četvrtka 4. listopada dolazi petak 15. listopada
Kod gregorijanskog kalendara tropska godina uveliko prati vrijeme, pa je odstupanje svega 0,0003 što je zanemarivo jer će se višak dan pojaviti tek za 3000 godina. Portugal, Španjolska, Italija odmah su uvele novi format kalendara, dok će Hrvatska to uraditi 1587. godine. Protestantske zemlje su uvele ovaj kalendar nešto kasnije, a pravoslavne tek u 20. stoljeću. Izuzetak su Rusija i Srbija koje u svojim pravoslavnim crkvama i dalje koriste julijanski kalendar. Uvođenjem novog kalendara došlo je do jednog veoma zanimljivog detalja prema kojem je sv. Terezija Avilska umrla s noći 4. listopada na 15. listopad 1582. i tako svojim odlaskom ostavila još jednu neobičnu povijesnu činjenicu.
