Stabilizacija političkih prilika na razini države, očekivanja su, pozitivno će se reflektirati na odnos izvršne i zakonodavne, a što bi za posljedicu imalo ubrzanje procedure usvajanja zakonskih rješenja iz europskog paketa koja BiH do kraja ove godine trebaju postaviti u poziciju da počne službene pregovore o članstvu u Europskoj uniji, piše Večernji list BiH.
Stabilizacija prilika
Prije otvaranja pregovaračkog procesa, kao što je poznato, nužno je ispuniti preostale zadaće iz paketa 14 prioriteta Europske komisije, a među njima je i usvajanje nekoliko značajnih zakonskih rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, a prema najavama predstavnika političkih stranaka koje čine većinu na razini države, za očekivati je kako će krajem ovoga mjeseca doći do značajnog iskoraka u tom smjeru, ali i kompletiranja ustroja novog Vijeća ministara BiH. Već krajem srpnja lideri stranaka parlamentarne većine u Bosni i Hercegovini postigli su dogovor o deeskalaciji krize, a na sastanku koji su imali predsjednici HDZ-a BiH, SDP-a i SNSD-a – Dragan Čović, Nermin Nikšić i Milorad Dodik – dogovoreno je nekoliko ključnih stvari o čijem rješavanju ovisi unutarnja politička stabilizacija, ali i ubrzanje europskog puta zemlje. Među ostalim, tu je set proeuropskih zakona, formiranje radnih skupina koje će raditi na sveobuhvatnoj reformi pravosuđa te izbornoj reformi, kao i imenovanje novog ministra financija, a rezultate toga dogovora trebali bismo vidjeti već za dva tjedna. Naime, tada se očekuje novi sastanaka lidera vladajućih stranaka, a nakon toga i rješavanje kadrovskog pitanja u Vijeću ministara, kao i sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj će se naći tri zakonska rješenja – o ombudsmanu, slobodi pristupa informacijama i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.
Usvajanje navedenih zakonskih rješenja, ali i održavanje te intenziviranje dinamike kojom se europska pravna stečevina, ali i drugi važni zakoni, propisi i odluke donose na razini države, uz intenziviranje Mehanizma koordinacija između različitih razina vlasti, dovelo bi BiH u poziciju da godinu dana nakon dobivanja statusa kandidata bude u poziciji otvoriti pregovore. To je i namjera Vijeća ministara na čelu s Borjanom Krišto, predsjedateljicom, koja održava intenzivnu komunikaciju s europskim saveznicima i koja je u više navrata potvrdila odlučnost u namjeri održavanja fokusa na europskom putu zemlje, uz praksu koja podrazumijeva dijalog i kompromis. Krišto je značaj europskog puta naglasila i tijekom prošlomjesečnog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH – EU, koji je održan u Bruxellesu. Sastankom je predsjedao visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i dopredsjednik Europske komisije Josep Borrell, a povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi predstavljao je Europsku komisiju. Predsjedateljica Krišto izjavila je nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU kako je uvjerena da bi se trenutačnom dinamikom rada Vijeća ministara BiH krajem ove godine trebali otvoriti pregovori za članstvo u EU. – Uz brojne izazove koje BiH ima kao složena zemlja, iznijela sam osobni stav da dijalog, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovode do napretka i u ispunjavanju reformskih procesa, odnosno ostvarenja cilja prema EU – rekla je predsjedateljica Krišto tom prilikom.
Poruke kojima je uvijek u fokusu potreba dijaloga dovode i do toga da Vijeće ministara ostvaruje zapažene rezultate, a ilustrativan je podatak koji je u srpnju potvrdila Krišto, a koji govori kako je Vijeće ministara u proteklih sedam mjeseci razmatralo više od 900 materijala, od čega su brojni u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Uz predanost na ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Europske komisije, od ključnog značaja za nastavak europskog puta je i harmoniziran odnos na relaciji Vijeće ministara – Parlamentarna skupština BiH, a o kojem ovisi i brzina usvajanja te primjene europske pravne stečevine na kojoj aktivno radi izvršna vlast.
Ako bi krajem godine BiH uspjela doći u situaciju da ispunjava uvjete za početak pregovora, treba navesti kako će se pred institucijama na svim razinama vlasti, ovisno o ustavnoj nadležnosti, naći revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, a koja donosi tematske klastere pitanja: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Iako je riječ o prilično opsežnom i izazovnom poslu, koji će u svakom slučaju biti pravi test Mehanizma koordinacije, treba navesti i kako je pitanje ubrzanja europskog puta jedno od temeljenih kada govorimo o vanjskoj politici Unije i njezinu odnosu prema jugoistoku Europe, a koji je, u svjetlu novih okolnosti na istoku, prepoznat kao prostor koji što prije treba čvršće vezati uz Europsku uniju. Takvo što sa sobom nosi i nove izvore financiranja niza projekata kojima se podiže životni standard.
