Povlačenjem iz prodaje sve više prehrambenih proizvoda, zabrinutost za sigurnost i kvalitetu hrane se povećava, piše Večernji list BiH. Koliko su građani upoznati s proizvodima koje kupuju te kako hrana uzgojena pomoću pesticida utječe na zdravlje?
O zastupljenosti pesticida u proizvodima koje konzumiraju bh. građani te njihovu utjecaju na zdravlje razgovarali smo s Nevenom Pandžom, magistrom nutricionizma. – O zastupljenosti pesticida u proizvodima koje svi konzumiramo trebamo se informirati putem institucija koje se bave propisima o hrani i uzorkovanjem.
Na stranicama Agencije za sigurnost hrane BiH dostupno je posljednje izvješće o programu kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla i na njoj u BiH. U izvješću navode kako, od ukupno 184 analizirana uzorka, 99 (53,8%) nije sadržavalo ostatke pesticida na razini kvantifikacije, dok je 80 uzoraka (43,5%) sadržavalo ostatke pesticida u/iznad razine kvantifikacije, ali u okviru maksimalno dopuštene razine (Maximum Residue Limit, MRL). Tri uzorka (1,6%) sadržavala su ostatke pesticida iznad MRL-a u granicama mjerne nesigurnosti i dva uzorka su bila neodgovarajuća. Smatram kako je važno da propisi u BiH budu u skladu s EFSA-inim propisima, da se rade opsežnija uzorkovanja. Nužno je povećati edukaciju proizvođača hrane, kao i malih poljoprivrednika te nas potrošača što podrazumijeva upotreba pesticida i kakav utjecaj ima na tlo, vodu, zrak i hranu koju jedemo te putem okruglih stolova, panela, konferencija učiti javnost više o toj temi – kaže Pandža.
U izvješću koje spominje Pandža navodi se da, od ukupno 184 analizirana uzorka, 99 uzoraka (53,8%) nije sadržavalo ostatke pesticida na razini kvantifikacije, dok je 85 uzoraka (46,2%) sadržavalo ostatke pesticida u/iznad razine kvantifikacije (+11,2% u usporedbi s 2021. godinom).
Od toga, 80 uzoraka (43,5%) sadržavalo je ostatke pesticida u/iznad razine kvantifikacije. Kod tri detektirana uzorka (1,6%) utvrđeni su ostaci pesticida iznad propisanog MRL-a, u granicama mjerne nesigurnosti te se uzorci smatraju odgovarajućima (špinat (1), jabuka (1) i rajčica (1)), dok su, uzimajući u obzir i mjernu nesigurnost, dva uzoraka (1,1%) bila neodgovarajuća (kruška (1) i jagoda (1)). Proizvodi s ostacima nedopuštenih aktivnih tvari bili su podrijetlom iz: Bosna i Hercegovina (9), Čilea (1), Kine (2), Egipta (1), Italije (2), Sjeverne Makedonije (1), Nizozemske (1), Srbije (2), Turske (2) i nepoznato (1). Zanimljivo je da je u 2022. godini ukupno 12 uzoraka breskve analizirano na 171 aktivnu tvar. Analizirani uzorci bili su podrijetlom iz: Bosne i Hercegovine (4), Grčke (1), Italije (4) i Turske (3). Nije bilo uzoraka u kojim nisu detektirani ostaci pesticida. Kod svih 12 uzoraka detektirani su ostaci više aktivnih tvari na/iznad razine kvantifikacije.
S poljoprivrednih polja jagode i drugo voće dolazi na tržnice. Prodavači tvrde da je roba sigurna, s druge strane, kupci su svjesni da je tretirana određenim pesticidima. Iz udruga potrošača upozoravaju kupce da obrate pozornost na to što kupuju i da se informiraju o sastavu na deklaracijama proizvoda. – Sustav koji kontrolira tu hranu postoji, nije da smo ostavljeni na milost ili nemilost. Međutim, pitanje je, kao i u svemu u ovoj državi, koliko se često, koliko kvalitetno i koliko neovisno te kontrole vrše – navodi predsjednik Udruge potrošača SŽ-a Edin Pašić.
Stručnjaci skreću pozornost da nekontrolirana upotreba pesticida može prouzročiti nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen za koji se zna da je kancerogen. Upotreba pesticida može utjecati i na kognitivni razvoj, imamo sve češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonskog statusa, kako kod djece koja su najosjetljivija populacija tako i trudnica, ali i odraslih. – Sama problematika pesticida je multidisciplinarna i pesticidi zaostaju dugo u hranidbenom lancu te time utječu na zdravlje ljudi. Toksični učinci, čak i niskih doza, mješavine pesticida na ljudsko zdravlje mogu biti vrlo opasni. Izlaganje može dovesti do akutnog trovanja pesticidima koje se bilježi kod poljoprivrednika koji ih koriste. Kod kroničnog trovanja javljaju se bolesti kao što su leukemija, limfomi, sarkom mekog tkiva i mozga, kostiju, rak želuca. Pesticidi mogu igrati ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti i poteškoća u razvoju te utjecati na reproduktivno zdravlje – ističe Pandža.
