Kroz aktivan rad na pripremi novih zakonskih rješenja iz područja fiskalne politike nove vlasti u Federaciji žele doći do učinkovitog rješenja kojim će u potpunosti preobraziti poslovnu klimu u ovom entitetu, naravno, nabolje, a ključ je u smanjenju fiskalnog opterećenja rada, odnosno stope doprinosa koje poslodavci i zaposleni plaćaju za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Zbrojna stopa navedenih doprinosa trenutačno iznosi 41,5 posto i među najvišima je u okruženju, no nakana ju je vidljivo smanjiti, čime će se pokrenuti nekoliko procesa koji mogu voditi povećanju životnog standarda velikog broja radnika u Federaciji, rasterećenju poslodavaca te u konačnici stvaranju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta.
Kaskadna reakcija, nakon što nova zakonska rješenja budu usvojena, dovest će do pretvaranja Federacije BiH u ekonomski prostor na kojemu će biti mnogo isplativije poslovati, odnosno pokretati nove investicijske priče, a posredno bi se time omogućilo poslodavcima da povećaju minimalnu plaću. Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović nedavno je u tom kontekstu potvrdio kako će Federacija BiH od 1. siječnja 2024. godine imati najveću minimalnu plaću u regiji, najavivši kako od toga datuma počinje primjena novog seta fiskalnih zakona.
– Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili plaću u iznosu od 28 posto, što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svima ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bismo postali vrlo atraktivni za strana ulaganja – rekao je Mijatović. Vlasti, u skladu s programom rada Vlade, pripremaju opsežan posao u cilju stvaranja pretpostavki za značajno poboljšanje poslovne klime. Rasteretiti gospodarstvo smanjenjem fiskalnog opterećenja rada tako je u dokumentu naveden kao prvi od nekoliko programa na kojima se radi. Ovo je zapravo i rezultat prvog strateškog opredjeljenja Vlade Federacije, a koji se odnosi na ubrzan ekonomski razvoj temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, iskazivanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu. Prioriteti su, ističu iz Vlade, povećavati digitaliziranost ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti.
Federalni premijer Nermin Nikšić također se osvrnuo na zadatke na kojima se aktivno radi, poručivši kako se treba pronaći održiv model sveobuhvatne fiskalne reforme koja će ostvariti svoje ciljeve. – Prije svega želim uraditi sve što mogu da država sa svoje strane kreira stimulativni fiskalni okvir koji neće ugroziti socijalne funkcije države, ali će postaviti temelj nove konkurentnosti ekonomskog prostora FBiH u cilju zadovoljnijih i poslodavaca i radnika, s posebnim osvrtom na privlačenje stranih, ali i domaćih investicija u funkciji dodatnog razvoja – rekao je premijer Nikšić. Važan segment ojačavanja ekonomske situacije u Federaciji BiH svakako se odnosi na olakšavanje administrativnih procedura za poslovanje, a uz donošenje pravnih propisa koji imaju za cilj stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za osnivanje i razvoj subjekata malog gospodarstva. Time će se omogućiti jednostavnije ulaženje u poslovnu aktivnost, kao i olakšano zatvaranje tvrtki. Digitalizacija i smanjivanje administrativnih prepreka važan su čimbenik mozaika izgradnje učinkovitijeg ekonomskog sustava koji će u konačnici biti i primamljiviji stranim, ali i domaćim investitorima, a uz to, nove geopolitičke okolnosti “prisiljavaju” tvrtke iz europskih zemalja da traže geografski bliže lokacije za otvaranje svojih proizvodnih pogona. Možda je to i nova prilika za BiH.
