Predstavnici poljoprivrednika u Federaciji BiH održali su sastanak s ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem, a glavna tema je bila kreiranje strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za 2021-2027.
Kao što se iz naslova vidi, sa strategijom se dosta kasni, a ona koja je bila u nacrtu, a koju je kreirala prethodna Vlada FBiH, izazvala je buru negodovanja poljoprivrednika u ovom entitetu. Shodno tome, poljoprivrednici su zahtijevali da ministar Hrnjić ispravi ono što je njima bilo sporno, te da strategija u konačnici izgleda povoljnije za sve.
U priopćenju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je navedeno da je na sastanku posebna pažnja pružena sektoru mljekarstva koje je strateška grana razvoja poljoprivrede u Federaciji BiH.
Ministar Hrnjić je istakao da planiranom Strategijom ni na koji način ne smiju biti oštećeni poljoprivredni proizvođači mlijeka, te da su u dijelu strategije koja govori o mljekarstvu u Federaciji BiH načinjene izmjene koje idu u prilog proizvođačima mlijeka, piše Buka.
Naglašeno je da proizvodnja mlijeka ima veliku važnost za prehrambenu sigurnost stanovništva i očuvanje ruralnih područja u Federaciji BiH, te da nova strategija ne smije, niti dovodi u pitanje opstanak proizvodnje mlijeka u FBiH.
“Napominjem da smo vrlo stručno pristupili sistemskoj analizi sektora mljekarstva u Federaciji BiH koju smo radili unutar Ministarstva, ali i u suradnji s eksternim stručnjacima. Došli smo do, za nas, poražavajućih podataka. Naime, pored toga što izdvajamo sve više novca za ovu oblast, u 2022. godini Federacija BiH je proizvela manje mlijeka u odnosu na godinu ranije za 6,6 milijuna litara. U 2023. godini, u promatranom periodu, zadržali smo nivo proizvodnje u odnosu na 2022. godinu iako smo izdvojili znatno više sredstava”, rekao je federalni ministar Hrnjić.
Predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biću smo pitali zbog čega je došlo do ovolikog pada proizvodnje mlijeka u Federaciji BiH.
“Drastično su poskupili imputi koji idu u proizvodnju, od početka korone, preko rata u Ukrajini. Neka poskupljenja vezana za proizvodnju su i preko 400 posto. Od đubriva, sjemena, nafte, veterinara, struje, vode, zakup zemljišta, sve ono što je uključeno u proizvodnju, a da pritom cijena otkupa mlijeka nije pratila ovo ni blizu. Čak su cijene u otkupu i padale. Sada vam je kod najboljeg proizvođača otkupna cijena marku i dva-tri feninga, ali to su oni veliki proizvođači. Kod ostalih je još od 60 do 80 feninga po litru. Tako mala otkupna cijena, bez obzira na poticaje koji postoje iz federalnog budžeta, dovodi do gašenja proizvodnje”, ističe za Buku Bićo, te objašnjava zašto je to tako.
“Uzmimo primjer da imate cijenu u otkupu 1 KM, nek je poticaj 42 feninga, to je 1.42 KM. Markicu dobije mjesečno, a ona 42 feninga dobije svako tri, jer poticaji idu kvartalno. Ministar je angažirao eksterne ljude, stručnjake sa strane, da ljudi urade analizu koliko košta proizvodnja mlijeka u štali. To je trenutno 1.41 KM. Dakle, proizvodna cijena mlijeka u štali, a otkupljivač mu ga plaća 1 KM. Proizvođač je u startu u minusu 41 fening. Eh, ljudi razočarani time lagano gase farme. Iako država povećava poticaje, otkupljivači smanjuju otkupnu cijenu, tako da se mnogi odlučuju za gašenje proizvodnje, ako neće da ostanu da se varakaju”, pojašnjava prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Smanjiti uvoz, uvesti zaštitne cijene i prelevmane
Podsjeća kako je ovo računica samo za one koji imaju otkupnu cijenu 1 KM, a većina ih nema tu cijenu, tako su mnogi i sa poticajem u minusu.
Našeg sugovornika smo pitali da li poljoprivrednici imaju neki prijedlog kako da se izađe iz ove krize u koju je ušlo mljekarstvo, te kako da se spasi ova važna grana.
“Mljekarstvo ovim tempom ide ka gašenju, a to je jedina proizvodnja u našoj državi koja je stabilna i održiva, koja je kompletna u sistemu. Svaki otkupljeni litar se evidentira i na njega se porezi plaćaju. Mlijeko, meso i žito su naše strateške proizvodnje. To treba po svaku cijenu zadržati. Naravno da ima rješenja. Mi ga tražimo godinama. Dakle, zaštitna cijena. Odredi se kolika je minimalna cijena u otkupu. Eh, ako prerađivača slučajno to mlijeko više košta, to država može da refundira. Nakon zaštitnih cijena, smanjiti uvoz. Zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju, što je možda preče i od uvođenja zaštitne cijene. Smanjiti dolazak mlijeka sa strane po damping cijenama. Kada nema jeftinog uvoznog mlijeka, onda se mora kupovati naše mlijeko po razumnim cijenama. Ovdje se neograničeno može uvesti po duplo nižim cijenama mlijeko iz Europske unije, gdje države izdvajaju nenormalno puno sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Onda se ovdje uveze sirovo mlijeko i odmah se pakuje kao domaće. Potrebno je uvesti prelevman i carinu na uvoznu robu i uvoditi plavi dizel”, podvlači Bićo.
Konstatira kako uvozni lobi uništava poljoprivrednu proizvodnju u BiH, te da isti taj lobi vodi ovu državu.
Ministar je ukazao i na to da je primjetno da tzv. „srednji i veliki“ proizvođači stagniraju u proizvodnji dok „mali“ odustaju od ove vrste proizvodnje. Također je istakao da oko 75 posto farmi u Federaciji BiH na svojim imanjima posjeduje tek tri do pet muznih grla, te dodao kako ovaj podatak dovoljno govori u kakvoj se situaciji nalazi ovaj sektor.
“Upravo smo ovoj fokusnoj skupini novom strategijom pokušali pomoći na način da do kraja strategijskog perioda, do kraja 2027. godine, unaprijedimo gospodarstva, kojih je više od 3.000, kako bi došli u rang „srednjih“ proizvođača i kako bi njihove farme bile samoodržive. Stoga sam danas na sastanku s predsjednicima udruženja predočio da Ministarstvo u Strategiji predviđa set mjera koje bi uključivale dva modela poticaja za one proizvođače koji na svojim farmama imaju do pet muznih grla. Oni će imati mogućnost da biraju model koji žele primijeniti i ovu mogućnost izbora smatramo iskorakom i za BiH, ali i za put BiH ka EU. Prvi model je postojeći model u kojem se plaćanja vrše po litru isporučenog mlijeka. Drugi model je kombinirani model, po litru i grlu. U drugom modelu, pored toga što bi farmeri dobivali više novčanih sredstava nego do sada, značajno bi bila popravljena njihova likvidnost jer bi najveći dio sredstava dobili na početku godine što bi u potpunosti isključilo rizik od kašnjenja u isplatama koje nas prate posljednje dva desteljeća. Za ove farmere također bi se spremio poseban paket mjera podrške ulaganjima u muzna grla, muznu opremu, mješaone hrane, proširenje štalskih objekata i uređaja za hlađenje mlijeka. Dakle, novčana podrška za ove proizvođače s nivoa FBiH bi bila značajnija u odnosu na postojeća izdvajanja. Za proizvođače mlijeka u Federaciji BiH koji posjeduju šest i više muznih grla, a njih je 25 posto i proizvode oko 75 posto mlijeka u Federaciji BiH, način obračuna u 2024. godini ostaje isti i neće se mijenjati”, pojasnio je ministar Hrnjić.
Epohalne izmjene
Poljoprivrednici su zadovoljni ovom izmjenom nacrta strategije koju im je predstavio resorni ministar, te navode da je u ovom obliku mnogo bolja od one koja se pojavila 2021. godine.
“Ako ministar uspije provesti ovo što je nama prezentirao na sastanku – to su stvari koje su epohalne. Baš strateški. To je dobra stvar da se proizvođačima ponudi izbora, da im se poveća to izdvajanje za njih, da im se pomogne da nabave bolju mehanizaciju, muzilice, da prošire kapacitete i slično. Po ovom prijedlogu, mali proizvođač će moći izabrati hoće li poticaj po litru ili po grlu, ako izabere po grlu dobit će novac na početku godine, pod uvjetom da kupi još jednu kravu u toku godine, da bi mogao nastaviti dogodine. Ova strategija je kreirana u prethodnoj Vladi prije dvije godine, i ona nije odgovarala nikome u tadašnjem formatu. Sada je ona povučena na doradu i izgledat će totalno drugačije po ovome što je nama ministar predstavio”, zaključuje Bićo.
