Svakodnevno u javnosti možemo čuti apele poljoprivrednika, voćara, upućene građanstvu da kupuju domaće i time podrže njihov rad. Međutim, kada uđete u bilo koji tržni centar, na policama za voće i povrće ne možete pored proizvoda pročitati porijeklo, tako da građani ne znaju čiju robu kupuju.
Tu je samo naziv proizvoda, kod i broj koji vam koristi da biste izvagali uzeto voće ili povrće.
Ne deklariraju porijeklo, to je posao za inspekciju
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže kako su trgovci dužni istaknuti porijeklo proizvoda, a isto su nam potvrdili i u inspekciji.
– To što uz krumpir, luk, jabuke ne deklariraju porijeklo, to je posao za inspekcije. Deklaracija mora postojati. Ako je krumpir iz Glamoča, mora pisati da je glamočki krumpir, mora postojati potvrda za to, certifikat, porijeklo. To je do inspekcija i tržnih centara. To bi morali da poštuju. Tu je i ona oznaka sa zvjezdicom “kupujmo domaće” postoji godinama, ali ni ja ne primijetim da je stavljaju uz domaće proizvode – kazao je Bićo.
U upravi za inspekcijske poslove Županije Sarajevo objašnjavaju za Faktor da svrha pružanja informacija o hrani jeste potreba većine potrošača da na osnovu informiranosti naprave izbor koju hranu žele kupiti.
– Trgovci su dužni u promet stavljati samo potpuno, odgovarajuće i propisno deklariranu hranu (voće i povrće). Neki od obaveznih podataka za hranu su naziv i adresa subjekta pod čijim nazivom se hrana stavlja na tržište. Ili ako taj subjekt nije registriran u BiH, navodi se uvoznik i njegova adresa, država porijekla ili mjesto porijekla hrane. Članom 69. Zakona o hrani određena je novčana kazna od 25.000,00 KM do 100.000,00 KM za pravnu osobu koja pušta na tržište nepotpuno, neodgovarajuće ili nepropisno deklariranu hranu i novčana kazna od 1.250,00 KM do 2.500,00 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi – navodi Vildana Brdarić, glasnogovornica ove uprave.
