Oružanim napadom u školi u Lukavcu, a zatim i trostrukim ubojstvom u Gradačcu na površinu je isplivao problem posjedovanja oružja na području Bosne i Hercegovine. Ovim je otvoreno i pitanje adekvatnog držanja oružja od osoba koje imaju izdate dozvole.
Istrage iz Lukavca i Gradačca su pokazale da su u oba slučaja oružani napadi izvršeni od osoba koje nisu posjedovale dozvole za rukovanje i držanje oružja.
Maloljetnik u Lukavcu je za napad na nastavnika u osnovnoj školi koristio pištolj koji je pripadao njegovom preminulom djedu, a oružje nije predano policiji, dok je Nermin Sulejmanović u Gradačcu izvršio trostruko ubojstvo također pištoljem za koji nije imao dozvolu.
Ne postupaju svi po pravilima
Nakon ova dva slučaja Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanske županije poduzela je nekoliko mjera, među kojima je i ona koja se odnosi na učestalije kontrole vlasnika oružja i streljiva koji za to imaju adekvatnu dozvolu. Prema informacijama sa terena, provjerama u proteklom periodu je utvrđeno da svi nisu u potpunosti postupali u skladu sa pravilima.
,,Uprava policije poduzela je niz aktivnosti na provjeri uvjeta pod kojima se oružje drži. Na nivou Uprave policije MUP-a TŽ dosad su evidentirana samo tri slučaja sa manjim propustima koji su otklonjeni na mjestu držanja oružja”, kazao je inspektor u Upravi policije MUP-a TŽ Sead Teletović.
Inače, odgovornim vlasništvom nad oružjem sprječavaju se tragični slučajevi, dok neodgovornim vlasništvom dovode se u opasnost svi u njegovoj blizini.
Kada je riječ o legalnom oružju, pozivajući se na važeći zakon, Taletović navodi da ga vlasnici sa adekvatno dozvolom moraju držati u mjestu prebivališta, odnosno u objektu u kojem žive i adresi stanovanja koja je službeno prijavljena.
Kazne do 5.000 KM uz trajno oduzimanje oružja
S druge strane, za sve one koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi predviđene su kazne.
,,Kazne se kreću od 500 do 5.000 KM, a vlasnici također podliježu krivičnoj i prekršajnoj odgovornost te im se oružje trajno oduzima. Također, svaki vlasnik oružja dužan ga je čuvati na način da ono ne dođe u posjed trećim osobama, a ukoliko se to dogodi te ukoliko treća osoba tim oružjem počini krivično djelo, odgovornost vlasnika svakako postoji”, dodaje Taletović.
U slučaju smrti vlasnika oružja, punoljetni članovi obitelji ili staratelji imaju obvezu takvo oružje predati policiji, zbog osiguranja i njegovog čuvanja, do okončanja ostavinskog postupka o mogućem nasljedstvu.
,,Svi ti članovi obitelji koji smatraju da im pripada pravo naslijedstva nakon ostavinskog postupka, imaju zakonsko pravo oružje registrirati na sebe, prodati ga ili pokloniti nekome kome oni žele”, naglašava Taletović.
Policijski službenici u fokus stavljaju i nelegalno posjedovanje oružja, navodeći važnost njegove predaje.
,,Zakon građanima dozvoljava da oružje koje eventualno nelegalno posjeduju mogu dobrovoljno predati pozivom na 122 ili obavještavanjem policijskog službenika na terenu, bez odgovornosti u smislu da će biti krivično ili prekršajno sankcionirani. Tu mogućnost zakon dozvoljava isključivo u situaciji, ukoliko protiv tog vlasnika ili imatelja neregistriranog vatrenog oružja, prije nije pokrenuta policijska aktivnost, odnosno istraga po tom pitanju”, naglašava Taletović.
Inače, deset županijskih ministarstava unutrašnjih poslova u FBiH, MUP Republike Srpske te Policija Brčko distrikta, uz kontinuiranu informiranost Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja (SALW) u BiH pokrenuli su kampanju “Poštuj život, ne oružje”, a jedan od događaja održan je u Tuzli.
,,Na području BiH od rujna ove do ožujka iduće godine se provodi kampanja ‘Poštuj život, ne oružje’, a u ovom trenutku je u toku njen drugi val. Ovo je izvjestan odgovor na nedavne incidente iz našeg okruženja, a cilj je i da potaknemo predaju nelegalnog oružja na području cijele BiH, što će u posebnom fokusu biti u trećem valu kampanje”, navodi glasnogovornica Uprave policije MUP-a TŽ Adnana Sprečić.
Trenutak nepažnje vlasnika legalnog oružja, kako naglašava Sprečić, može dovesti do neželjenih posljedica, a primjeri iz prakse pokazuju da su najugroženiji djeca i maloljetnici, koji uglavnom iz znatiželje uzimaju oružje.
Kroz akciju koja se provodi na prostoru cijele BiH, organiziraju se i predavanja policijskih službenika, a za djecu i mlade se realiziraju i kvizovi o njihovim stavovima i poznavanju ove problematike.
