“Poljoprivreda nikada nije bila naročito isplativo zanimanje, ali je oduvijek bilo najvažnije zanimanje za čovječanstvo”, smatra Josip Knezović vlasnik OPG-a, prenosi portal 072info.com.
Na svom imanju u Žepču Josip je sa svojom suprugom Mirjanom, sinom Noom i kćerkom Ritom izgradio poljoprivredno carstvo. Iako je invalid sa invaliditetom 100% II grupe Josip uspijeva uraditi mnogo toga.
Tako je prije nekoliko godina počeo da pravi pelet od otučka kukuruza. “Dok sam krunio kukuruz na svom imanju prije četiri godine, došao me se posjetiti susjed. U razgovoru mi je rekao da je pelet 380 KM/tona. Ja sam zastao te mu rekao: “Evo kukuruz, zlatan, 350 KM/tona”. Tada sam pogledao otučke koji su ležali uokolo te rekoh: “Sada ću ja od ovoga raditi pelet!”
To je bio više prosvjed nego poslovna ideja i tako sam počeo.”, prisjetio se Josip u razgovoru za Akta.ba. Pelet od otučaka pojasnio nam je nije bolji od drvenog peleta. Oni su slični. Razlika je što je pelet od otučka kaloričniji, ali ima i više pepela.“Ključna prednost je što je pelet od otučka ekološki i čuva šume”, naglasio je.
Pelet izrađuje po fazama: a) Prikupljanje otučaka po seoski kućanstvima te prijevoz do skladišta; b) Mljevenje istih na granulaciju 5-8 mm pomoću mlina čekićara od 11 kW; c) Postupak peletiranja tj. prešanje mase na linije za peletiranje, presa 15 kW; d) Hlađenje te pakiranje peleta u vrećeKoliko god pelet od otučka bio ekološki poželjan on nažalost ne može biti budućnost.
Resursi su ograničeni, ovise o proizvodnji kukuruza i načinu kombajniranja. Za razliku od otučka drvo u šumi samo raste. “Ipak, ima smisla zbrinjavati otučke na ovaj način, a koji se javljaju kao otpad od kukuruza. U našem kraju godišnje pojavi se cca 150 tona otučaka. Ja sam prošle godine uspio skupiti ispeletirati 75 tona otučaka i idemo dalje”, kazao je.
Na svom OPG-u Josip uzgaja kukuruz, pšenicu, ječam, bundevu (za ulje), kupus, cvjetaču (karfiol), kelj i brokulu.“Tovim, redovito, 10-20 svinja. Uz navedeno imam pčelinjak sa 30-ak košnica pčela”, naglasio je. Sitna perad, kokoši i prepelice te psi i mačke su također stanovnici ovog imanja.“Gospodarim šumom od 20 duluma”, dodao je.
Josip smatra da je proizvodnja hrane najvažnije zanimanje za čovječanstvo, iako materijalno gledano nije naročito isplativa. Josip ističe da je isplativa ako se odmaknemo od tradicionalnog i ustaljenog. Uvođenjem novih načina i kultura doprinosi se isplativosti ovog posla.
“Ja se bavim poljoprivredom kako bih se sačuvao od daljnjeg propadanja tijela i duha. Nalazim sebe u teškom radu, duh mi je miran dok radim, a tijelo u snazi! I ovaj čovjek je ispunjen kada pogleda rezultate iza sebe. Toliko proizvoda. Toliko hrane i peleta”, kazao je.
Dodaje da je jedan pjesnik rekao: “Radite da biste išli u korak sa zemljom i dušom zemljinom”.Na pitanje da li se namjerava nastaviti baviti poljoprivredom Josip odgovara: “Naravno da se namjeravam nastaviti baviti poljoprivredom. Proizvodim hranu za svoju obitelj i ostajem ČOVJEK!”.
