NATO je zabrinut zbog secesionističke i retorike podjela u BiH, ali i vanjskih utjecaja, kao što je ruski, te poziva lidere u BiH na jedinstvo i provedbu reformi, uz naglasak kako je NATO predan Bosni i Hercegovini te kako će se raditi na produbljenju suradnje, piše Večernji list BiH. Rezime je to poruka koje je jučer iz BiH odaslao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je u sklopu svoje zapadnobalkanske turneje posjetio i zemlju o čijoj unutarnjoj stabilnosti ovisi i stabilnost jugoistoka Europe.
Jasna podrška
Nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto Stoltenberg je uputio na činjenicu o predanosti Sjevernoatlantskog saveza BiH, državi koja ima veliki značaj za cijelu regiju. Uz naglasak kako saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, Stoltenberg je upozorio kako su zabrinuti secesionističkom i retorikom podjele, kao i vanjskim utjecajem, osobito Rusije, dodavši kako to prijeti potkopati stabilnost i oslabiti reforme. Pozvao je lidere da rade na jedinstvu i napretku, a također je istaknuo i kako su kao Savez iznimno predani stabilnosti i sigurnosti regije, podsjetivši kako je NATO godinama predan BiH, koja ima veliki značaj i za cijelu regiju zapadnog Balkana. Stoga je potvrdio kako produbljuju suradnju, politički dijalog i praktičnu suradnju. Jedna od Stoltenbergovih poruka je i da NATO ostaje predan pružati podršku BiH na njezinu euroatlantskom putu. – Svaka država ima pravo izabrati svoje vlastite sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane. Želim pohvaliti BiH za uspjehe koje je postigla na svojem putu prema Europskoj uniji – izjavio je Stoltenberg. Krišto je sastanak ocijenila produktivnim i vrlo konstruktivnim, naglasivši kako suradnja s NATO-om pruža BiH priliku za unaprjeđenje sigurnosti i jačanje obrambenih kapaciteta kroz sudjelovanje u mirovnim misijama, gdje BiH unaprjeđuje sposobnost Oružanih snaga. Krišto je podsjetila da BiH sudjeluje u akcijskom planu za članstvo, što signalizira da u NATO-u postoji politička odluka da BiH može postati njegova članica i da partnerstvo ima potencijal transformirati BiH, pružiti joj priliku da se integrira u europske strukture, što je ključno za njezinu stabilnost i prosperitet zemlje. – Naravno da su to teme od iznimne važnosti za sve nas. Stoga, kako bismo o tome govorili, moramo postići politički konsenzus te poštovati i Ustav BiH i ustavnu strukturu i ustavne nadležnosti te dijalogom i međusobnim uvažavanjem doći do stavova koji su jako važni za BiH kada je u pitanju suradnja s NATO-om – navela je Krišto. Zahvalila je Stoltenbergu na odobrenom paketu pomoći koji je pružen institucijama i vlastima radi jačanja obrambenih kapaciteta. Riječ je o projektu potpore i podrške između 48 i 53 milijuna eura, a odnosi se na 9 projekata iz područja obrambenog sektora i tri iz područja sigurnosnog sektora. – Ono što je s naše strane obveza je da ćemo nastaviti raditi na aktivnostima u smislu poboljšanja suradnje BiH s NATO-om, što u ovom slučaju podrazumijeva rad na izradi programa reformi za 2023. godinu – dodala je Krišto. Stoltenberg je razgovarao i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, a pritom je Schmidt naglasio strateški značaj euroatlantskih integracija za BiH, ističući njihov pozitivan utjecaj na sigurnost, ekonomski razvoj i ukupnu stabilnost. – Ovi razgovori pokazuju postojanje zajedničkog opredjeljenja za jačanje sigurnosne strukture u Bosni i Hercegovini, kao i cjelokupne stabilnosti zemlje kako bi mogla biti spremna za buduće članstvo u EU. Prepoznajemo važnost kontinuiranog dijaloga i suradnje u cilju rješavanja složenih izazova s kojim se ova regija suočava – zaključio je visoki predstavnik Schmidt.
Sigurnosno okruženje
Rezime posjeta, kao i analiza poruka glavnog tajnika, jasno upućuju na zaključak da je NATO svjestan činjenice da je BiH jedan od ključnih čimbenika stabilnosti u ovom dijelu Europe te će ojačavanjem partnerstva raditi na podizanju stabilnosti zemlje. NATO je već snažno prisutan u BiH, a pruža i jasnu podršku misiji Europske unije “Althea”. Istodobno, analiza geopolitičkih silnica kojima smo svakako izloženi daje za pravo zaključiti kako BiH jedino kroz članstvo u NATO savezu može računati na sigurnosni plašt, a koji će, uz to, biti i važna karika europskih integracija. Uz to, značajan dio reformi za NATO komplementaran je i s društveno-ekonomskim reformama koje traži EU.
Ipak treba uputiti na stav srpskih predstavnika iz BiH koji bez poteza Srbije prema NATO-u nemaju namjeru pružiti “zeleno svjetlo” članstvu, a sve navedeno ponovno vodi do zaključka o potrebi konsenzusa.
