Najveći porast u postotku novopridošlih migranata na zapadnom Balkanu u 2023. u odnosu na 2022. registriran je u BiH, pokazuju najnoviji podaci koje je objavio UNHCR. Kako je navedeno, 2023. godine u BiH zabilježeno je 26 posto više migranata nego u prethodnoj godini, što je ujedno najveći porast u postocima u regiji. Kada su u pitanju apsolutni brojevi, 2023. godine u BiH je registrirano 31.152 migranta, dok je 2022. godine zabilježeno 24.813 migranata.
Jedino je Srbija imala veći broj registriranih migranata, njih 101.098, ali ovaj broj je manji u odnosu na godinu ranije, kada su imali 112.096 migranata. Ovi podaci pokazuju kako su sve zemlje koje su potpisale nove sporazume s Frontexom imale znatno više uspjeha u suzbijanju ilegalnih migracija, pišu Nezavisne. Ostale zemlje regije imaju daleko manji broj migranata u odnosu na BiH. Sjeverna Makedonija je 2023. godine imala 11.645 migranata, a godinu ranije 26.182. migranta. Iza Sjeverne Makedonije je Albanija sa 4.269 migranta, dok je 2022. godine taj broj bio 7.744 migranta, te Crna Gora, koja je 2023. godine imala 4.897 migranta, a godinu ranije 7.588 migranta. Na Kosovu je, pak, 2023. godine bilo 590 migranta, a 2022. godine 841. Treba napomenuti kako su podaci i za 2023. i 2022. godinu zaključeni s krajem studenoga, odnosno nisu uračunati podaci iz prosinca.
Kada je u pitanju krijumčarenje migrantima, tijekom 11 mjeseci 2023. godine Granična policija BiH je evidentirala 73 kaznena djela, dok je u istom periodu 2022. godine evidentirano 56 ovih djela. Kako su rekli u Graničnoj policiji BiH, za ova djela osumnjičena je 101 osoba, od kojih je 47 lišeno slobode koji su pokušali prokrijumčariti više od 630 osoba.
“Najviše osoba koje se pokušavaju krijumčariti su državljani Republike Turske, Afganistana, Pakistana, Bangladeša i Narodne Republike Kine. Od početka ove godine, najveći broj kaznenih djela Krijumčarenje ljudi evidentirano je na području Zvornika, Huma i Gorice”, rekli su oni.
Zanimljivi su podaci da je najveći broj zahtjeva za azil podnesen u BiH. Naime, od ukupno 35.600 zahtjeva za azil njih 28.848 podneseno je u BiH. Daleko iza BiH je Crna Gora, u kojoj je zahtjev podnijelo 4.897 migranata, što predstavlja ukupan broj registriranih migranata u toj zemlji. Od ukupnog broja najviše je bilo Sirijaca, njih 48 posto, zatim iz Maroka 15 posto, pa iz Afganistana 14 posto. Ostalih nacionalnosti je bilo ispod dva posto, i među njima su Iranci, Pakistanci, Iračani, Palestinci, Burundinci i Egipćani. “U studenome je na teritoriju zapadnog Balkana bilo 8,4 tisuće ljudi, uključujući 326 djece bez pratnje. Od ovog broja 67 posto su u Srbiji pa u BiH gdje je zabilježeno 26 posto”, naglasili su.
BiH je jedina zemlja u kojima Frontex još nije angažiran u punom kapacitetu. Nakon više od godinu dana pregovaranja, ministri u Vijeću ministara BiH su konačno sredinom prosinca postigli suglasnost o tekstu s Frontexom. Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je rekao kako je Republika Srpska tražila da se prilikom angažiranja Frontexa uzme u obzir unutarnja struktura BiH. Problem je riješen tako što će u sporazumu, koji treba da bude potpisan, stajati formulacija da će Frontex djelovati u skladu s ovlastiima i nadležnostima koje postoje u BiH. Ovaj sporazum bi trebali potpisati BiH i EU, ali još nije poznato kada će do toga doći.
