Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je odbio apelaciju obrane Milorada Dodika i potvrdio presudu Suda BiH kojom je bivši lider Republike Srpske osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u našoj državi.
Brzo nakon objavljivanja odluke, Ustavni sud je objavio detaljno obrazloženje.
Kako su naveli, na današnjoj sjednici donešena je odluka o dopustivosti i meritumu po apelacijama br. AP-3722/25 i AP-4095/25 apelanta Milorada Dodika. S obzirom na to da je apelacije u predmetima br. AP-3722/25 i AP-4095/25 podnio isti apelant i da se osporene odluke tiču iste pravne stvari, Ustavni sud je donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima je proveo jedan postupak i donio jednu odluku.
“Odlukom o dopustivosti i meritumu u predmetu broj AP-3722/25 (Milorad Dodik) Ustavni sud je odbio kao neosnovanu apelaciju Dodika podnesenu protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 2 K 046070 25 Kž 2 od 12. juna 2025. godine u odnosu na članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Europska konvencija), članak 7. Europske konvencije i članak 18. Europske konvencije u vezi sa člankom 6. Europske konvencije”, navedeno je.
Također, navodi se da je Ustavni sud odbacio kao nedopuštene apelacije Dodika podnesene u odnosu na članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 2. Europske konvencije u vezi s izjavama javnih dužnosnika datih tokom suđenja apelantu zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.
“Ustavni sud je odbacio kao nedopuštenu apelaciju Milorada Dodika podnesenu protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 052766 25 Iž od 18. kolovoza 2025. godine i Odluke Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) broj 06-1-07-939/25 od 6. kolovoza 2025. godine u odnosu na članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije, te članak 3. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine”, dodaje se.
U obrazloženju odluke u vezi s navodom o povredi prava na pravično suđenje u odnosu na postupak koji je uslijedio nakon donošenja osuđujuće presude Suda BiH Ustavni sud je naveo da je u konkretnom slučaju SIP po službenoj dužnosti proveo postupak utvrđivanja prestanka apelantovog mandata predsjednika RS.
“Taj postupak je proveden u skladu s relevantnim odredbama Izbornog zakona BiH nakon što je donesena osporena drugostupanjska presuda Suda BiH iz predmeta broj AP-3722/25, odnosno nakon što je osuđujuća presuda protiv apelanta postala pravomoćna. Iz obrazloženja odluka SIP-a i Suda BiH proizlazi da se u tom postupku nije odlučivalo o ustavnosti i zakonitosti postupanja Suda BiH u krivičnom postupku protiv apelanta. Na deklaratorni karakter osporene odluke SIP-a (konstatiranje prestanka apelantovog mandata) ukazano je i u odgovoru SIP-a na apelaciju. Na osnovu toga, Ustavni sud je zaključio da se osporenim odlukama iz predmeta broj AP-4095/25 nije odlučivalo o apelantovim ‘građanskim pravima i obavezama, niti o ‘krivičnoj optužbi’ u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, zbog čega garancije iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjive na postupak proveden pred SIP-om i Sudom BiH”, navedeno je.
Takav zaključak, dodaju, posljedično isključuje i meritorno ispitivanje apelantovih navoda o navodnoj pristrasnosti članice vijeća SIP-a V. B. P. (Vanja Bjelica Prutina op. a.) koja je sudjelovala u donošenju osporene odluke SIP-a od 6. kolovoza 2025. godine, s obzirom na to da pravo na neovisan i nepristrasan sud u konvencijskom smislu predstavlja jedan segment prava na pravično suđenje”, dodaju.
S obzirom na navedeno, Ustavni sud je utvrdio da je taj dio apelacionih navoda ratione materiae inkompatibilan s Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom.
