Unatoč činjenici da ima ogroman potencijal, BiH, prema službenim podacima, ima tek pet prehrambenih proizvoda koji nose oznaku podrijetla ili oznaku zemljopisnog podrijetla.
Što se vrednuje
Iako zvuči nevjerojatno, na toj listi još se uvijek nisu našle hercegovačke smokve, maslinovo ulje, sarajevski ćevapi, ćupter, kupreški sir, hercegovačka trešnja… Kako se navodi u publikaciji “Vodič za dobivanje oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih specijaliteta hrane u Bosni i Hercegovini”, koju je izradila Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, uz potporu USAID-ova projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (USAID Turizam), trenutačno u ovoj zemlji livanjski izvorni sir i drvarski mućeni pekmez od drenjina nose oznaku podrijetla, a visočka pečenica, livanjski sir i nevesinjski krumpir oznaku zemljopisnog podrijetla, piše portal Večernjeg lista BiH. Usporedbe radi, na razini Europske unije do kraja 2021. godine zaštićeno je i ukupno registrirano 1635 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, od čega 668 naziva oznakom podrijetla, 905 naziva oznakom zemljopisnog podrijetla i 62 naziva oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Prema podacima Agencije za sigurnost hrane BiH, registraciji oznaka podrijetla, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka zajamčeno tradicionalnog specijaliteta podliježu prehrambeni proizvodi namijenjeni ljudskoj prehrani, osim proizvoda vinskog sektora, izuzimajući vinski ocat, i jakih alkoholnih pića, koji su uređeni posebnim propisima. Prehrambeni proizvodi namijenjeni ljudskoj prehrani, koji se mogu registrirati oznakama podrijetla, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama zajamčeno tradicionalnog specijaliteta svrstani su u sljedeće kategorije: proizvodi namijenjeni prehrani ljudi (meso, ulje, sirevi, mliječni proizvodi, voće, povrće…), drugi prehrambeni proizvodi (pivo, čokolada i čokoladni proizvodi, kruh, fino pecivo, kolači, slatkiši, keksi i drugi pekarski proizvodi, napici proizvedeni od biljnih ekstrakta, tjestenina, sol, senf…), zajamčeno tradicionalni specijalitet (gotovi obroci, pivo, tjestenina…). Postupak registracije oznaka podrijetla, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka zajamčeno tradicionalnog specijaliteta pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Važnost edukacije
Inače, na međunarodnom tržištu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda. U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizlaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade te podneblja iz kojeg dolaze. Veća edukacija o nutritivnim i protektivnim svojstvima hrane te povećana kupovna moć potrošača u Europskoj uniji utjecali su na povećanje potražnje za prehrambenim proizvodima koji su nezaobilazan dio kulture i tradicije nekoga kraja. – Izdvajamo neke od mogućih razloga za registraciju oznaka: prehrambeni proizvodi koji nose jednu od registriranih oznaka na tržištu ubrajaju se u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije; stvaranje identiteta i prepoznatljivosti takvog prehrambenog proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu; podizanje i postizanje stalne kvalitete prehrambenih proizvoda; izravna veza proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području te doprinosi ruralnom razvoju, posebno onih udaljenijih i dislociranih područja; osnivanje interesnih udruga, ako ona još ne postoje u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu, odnosno zajedničke promocije prehrambenog proizvoda – navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH. •
