Predstavnici 11 stradalničkih i braniteljskih hrvatskih udruga u BiH imali su jučer susret s vodećim ljudima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine tijekom kojega su ih izvijestili da se radi na više od 20 istraga, što uključuje najteže ratne zločine počinjene nad Hrvatima, piše Večernji list BiH.
Hrvatski dužnosnici izrazili su očekivanje da će se ubrzati procesuiranje najodgovornijih za ratne zločine, nezadovoljni što sve ide sporo jer je u brojnim slučajevima prošlo 30 godina od teških ratnih zvjerstava. Prema podacima s jučerašnjeg sastanka, radi se na 26 predmeta s poznatim počiniteljima, od čega je čak 25 u prioritetnom radu tužitelja iz odjela zaduženog za ratne zločine. Očekuje se kako će oni okončati svoj posao u sljedeće dvije godine jer u strategiji procesuiranja ratnih zločina stoji da se svi procesi okončaju do kraja 2025.
Pomoć udruga
Brojni su procesi rezultat rada tužitelja, istražitelja, ali i zahtjeva braniteljskih i stradalničkih udruga, koje su i same dostavljale dokaze o počinjenim zločinima tijekom rata. Jedan od najtežih zločina u posljednjem ratu, ujedno onaj u kojemu je u jednome danu ubijeno najviše Hrvata, masakr je počinjen u selu Briševu kod Prijedora. U ljeto 1992. godine pripadnici iz nekoliko srpskih postrojbi pobili su gotovo 70 Hrvata u selu Briševu na njihovim ognjištima. Selo je spaljeno, a svi stanovnici prognani.
Prema predstavljenim informacijama, do kraja godine trebala bi biti podignuta optužnica u tome slučaju, koji je zabilježen i u haaškim spisima. Jako opsežan predmet je zločin počinjen u mjestu Kiseljak kod Žepča. Sredinom kolovoza 1993. pripadnici bošnjačke Armije BiH upali su u selo, ubili više hrvatskih civila, a kada je HVO krenuo u protuudar, oteli su više od 20 njih kao taoce. Ovaj će predmet, prema informacijama iz državnog Tužiteljstva, tijekom sljedeće godine biti uvršten među prioritete u radu.
Tužiteljska odluka očekuje se i za slučaj Bugojna, srednjobosanskog gradića koji je za Hrvate bio veliki logor s nizom masovnih zločina. U tome predmetu uskoro se očekuje tužiteljska odluka, a mogli bi biti optuženi visokopozicionirani dužnosnici Armije BiH i civilnih bošnjačkih vlasti Bugojna. U jednome predmetu ratnoga zločina na Galici kod Travnika podignuta je optužnica protiv trojice srpskih dužnosnika i pripadnika Vojske Republike Srpske jer su na toj lokaciji sredinom 1992. godine strijeljali zarobljene pripadnike Hrvatskoga vijeća obrane.
Predmet “Muzička škola” u Zenici, koji je bio logor i mučilište velikog broja Hrvata, bio je niz godina zapušten, ali je ponovno vraćen u fokus rada državnog Tužiteljstva. Pripadnici SIPA-e saslušavaju svjedoke te su prikupljeni materijalni dokazi. Očekuje se da će predmet u 2024. biti dovršen, rekli su tužitelji na sastanku. Za ratni zločin u Križančevu Selu, gdje je nepravomoćno osuđen tek jedan pripadnik Armije BiH za strijeljanje 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane, Tužiteljsko je najavilo žalbu čim dobije pismeni otpravak presude. Još jedan slučaj ratnoga zločina u središnjoj Bosni je i onaj “Osmica”, koji se također dogodio u ljeto 1993. godine.
“Osmica” u fokusu
Tada je s položaja Armije BiH ispaljen projektil na središte Viteza te je usmrtio osmero hrvatske djece, a više teško ranio. Balističar u tome predmetu provodi vještačenja, a očekuje se da će predmet biti dovršen do ljeta sljedeće godine.
Slučaj ratnoga zločina nad Hrvatima u mjestu Vidovicama kod Orašja konačno je otvoren, a na njemu će se intenzivno raditi u sljedećoj godini, takav su odgovor dobile hrvatske udruge iz Tužiteljstva BiH. Masakr u Doljanima nije bio prioritet u 2023. Saslušano je puno svjedoka, a u 2024. bi se mogla donijeti tužiteljska odluka. U predmetu se radi o više ubojstava Hrvata, no tu dokumentacija nije potpuna.
Uborak i Sutina, prve masovne grobnice otkrivene na početku rata u kojima su tijela 114 hrvatskih i bošnjačkih civila, predmet je koji je u fokusu istražitelja i prioritetan je u radu Tužiteljstva BiH. Sam predmet sadrži 100 registara, a u posljednja tri mjeseca saslušano je 100 svjedoka. Predmet će se završiti u 2024. Zločini na Buni, Kvanju i Stanojevićima u različitoj su fazi postupka, kao i Orlište te Kupres, za Busovačke staje za sada uopće ne postoji predmet. Zloglasni zapovjednik Sedme muslimanske brigade Šerif Patković spominje se u čak dva predmeta – Dusini i Bilivodama. Predstavnici udruga Lazar Martinović, Josip Drežnjak, Nikica Tomić, Ivanka Ljubić, Drago Smoljo… postavili su na desetke pitanja na koje se odgovori tek očekuju./
