Brojni su ekonomski i socijalni čimbenici koji utječu na prodaju nekretnina u jednoj zemlji. Njihovo praćenje ključno je u razumijevanju tržišta i prilagođavanju promjenama koje globalni procesi donose. U Bosni i Hercegovini cijene nekretnina rastu još od 2021. godine, ali neovisno o njima zanimanje za kupnju kod građana se ne smanjuje. Jednakim intenzitetom, ako ne i dinamičnijim, oni kupuju svoju drugu ili treću nekretninu ili prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje.
Prema posljednjem popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je više od 60.000 praznih stambenih objekata. Svakih pet godina poslije ovaj broj je, prema procjenama stručnjaka, za nekoliko desetaka tisuća veći. Ipak, diljem BiH gradnja novih objekata se nastavlja. Skupi kvadrati i prazni već kupljeni stanovi – trenutačna je to slika bh. tržišta nekretnina. Austrija je uvela porez na prazan stan i smanjila stanarine, točnije njezine tri pokrajine. Riječ je o stanovima u kojima nitko ne stanuje šest mjeseci godišnje. Slična inicijativa stigla je i u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nekretnine su sve nedostupnije velikom broju građana, a posebno mladima. Razlog za to su nerealne cijene, visoke kamatne stope, sve teži i stroži uvjeti za dobivanje kredita, kao i potražnja stranaca (dijaspore) za nekretninama u BiH. Nemamo vjerodostojne podatke koliko u Bosni i Hercegovini, a posebno u većim središtima (Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Zenica, Tuzla…) zjapi praznih stanova. Pretpostavka je da takvih stanova ima na desetke tisuća. U BiH nema preciznih podataka o broju praznih nekretnina, ali ranija istraživanja su pokazala da ih je oko 60.000. Danas ih je zasigurno i mnogo više s obzirom na to da je početkom inflacije veliki broj onih koji su imali višak novca ulagao u stanove kako bi sačuvao njegovu vrijednost. Poskupljenje materijala, rast plaća, ali i veća potražnja vinuli su cijene kvadrata u nebo. Pa se tako u Banja Luci cijena kvadrata u novogradnji kreće od 3500 do 4500 KM, u Bijeljini od 2100 do 3000. Na jugu države – vrelije i cijene. U Mostaru od 3000 do 4000, u Trebinju također. U glavnom gradu BiH kvadrat stana kreće se od 3500 do 10.000 KM. Za većinu mladih u BiH to su vrtoglavi iznosi, tako da ne mogu ni sanjati o kupnji vlastitog stana.
Međutim, uskoro bi se stanje na tržištu moglo promijeniti. Porez na prazne stanove postaje sve aktualnija tema u Bosni i Hercegovini. Ovo bi moglo dovesti u red tržište nekretnina. Prva koja bi mogla uvesti ovaj porez je Sarajevska županija. Premijer SŽ-a Nihad Uk potvrdio je za Forbes BiH da je Vlada angažirala vanjske stručnjake s partnerima iz UNDP-ja kako bi pronašli zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu. – Na jednoj od sjednica proteklog mjeseca imali smo kratku prezentaciju o aktivnostima koje smo do sada uradili. Ocijenili smo da veliki broj nekretnina u Sarajevskoj županiji stoji prazan, da imamo balon cijena koje nisu realne te nam je cilj u tom segmentu urediti tržište, “otključati” te nekretnine, spustiti malo njihovu cijenu, ali i motivirati i angažirati vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih stave u promet kroz najam. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma – rekao je Uk. Prema njegovim riječima, ovaj porez se neće primjenjivati na nekretnine koje su rezidentne, već za dodatne nekretnine gdje ljudi imaju tri, četiri, pet, deset stanova i poslovnih prostora koji nisu u prometu.
