“Ulazak NATO-a u borbu u Ukrajini mogao bi voditi širenju rata u Europi i povećanju patnji. Naša je odgovornost da učinimo sve da se rat ne proširi izvan Ukrajine jer bi to dovelo do još većeg stradanja”, rekao je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
Ukrajinski dužnosnici pozvali su na zonu zabrane letova iznad Ukrajine kako bi obustavili rusko krvoproliće te u dramatičnom upozorenju pozvali i NATO-ve vojnike u pomoć dok Rusija ne “pretvori cijelu zemlju u pustinju”.
“Uspostava zone zabrane leta iznad Ukrajine značila bi da NATO mora osiguravati taj prostor i NATO-ovi zrakoplovi morali bi rušiti ruske”, rekao je Stolteneberg.
“Ako to napravimo pokrenut ćemo rat u cijeloj Europi”, objasnio je nakon završetka izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova 30 zemalja NATO-a.
Zabranjene kazetne bombe
“Zato smo donijeli ovu bolnu odluku da kaznimo Rusiju, ali da se ne uključimo u rat”, rekao je na konferenciji za novinare
Upozorio je da Rusi u napadima na Ukrajinu rabe i zakonom zabranjene kazetne bombe.
“Vidjeli smo korištenje kazetnih bombi i vidjeli smo izvješća o uporabi drugog oružja koje je zabranjeno međunarodni zakonom”, rekao je Stoltenberg novinarima u Bruxellesu.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da bi uključenje zapadnog saveza značio “svjetsku katastrofu”.
“NATO nastoji izbjeći uključivanje u rat jer bi to značilo svjetsku katastrofu”, rekao je.
“Tražimo načina da pritiskom i drugim mjerama izoliramo ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne širi sukob prema drugim zemljama”, rekao je.
Zato je važna podrška Gruziji i Moldaviji i drugim zemljama koje su u tom prostoru, koje su ranjive i koje bi mogle biti meta, kazao je Grlić Radman.
“Bitno je da NATO jača i druge instrumente pritiska koji mogu pomoći u okončanju krize”, rekao je hrvatski ministar Grlić Radman.
Nezaobilazno pitanje zapadnog Balkana
Grlić Radman je rekao da su se mnogi ministri na sastanku osvrnuli na pitanje zapadnog Balkana, na domino-efekt i moguće implikacije ukrajinske krize na to područje te u tom kontekstu ukazali na važnost stabilnosti Bosne i Hercegovine.
O Bosni i Hercegovini Grlić Radman je razgovarao na marginama sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.
“Ne samo ja, nego i mnogi drugi su istaknuli koliko je važna stabilnost Bosne i Hercegovine. Ja sam istaknuo pitanje rastućeg separatizma, ali i unitarizma koji je možda još opasniji u višenacionalnoj državi”, rekao je Grlić Radman.
Naglasio je važnost odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, rekavši da o tome i o njihovu dogovoru o novom izbornom zakonu ovisi stabilnost, budućnost i prosperitet same države, koja jedino može biti održiva ako postoji jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovo pravo da biraju svoje predstavnike.
“Ne možemo dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. To sam istaknuo Blinkenu (s kojim sam razgovarao na rubu sastanka) i zamolio ga za još veće razumijevanje i još veću prisutnost u pregovorima i posredovanju oko izbornog zakona”, rekao je Grlić Radman.
Staus quo ne rješava probleme, nego ih naprotiv čini još većima, upozorio je .
I glavni tajnik NATO-a je na konferenciji za novinare govorio o stabilnosti Bosne i Hercegovine te Gruzije i Moldavije.
“Gruzija je djelomično okupirana, Moldavija isto, a u Bosni i Hercegovini vidimo nestabilnu situaciju i zapaljivu retoriku koja prijeti cjelovitosti zemlje. I prije rata u Ukrajini te su zemlje bile izložene pokušajima destabilizacije i zato moramo ozbiljno razmisliti kako ih ojačati”, rekao je Stoltenberg.
