Poznat je nositelj liste vladajućeg HDZ-a, koji će je predvoditi na izborima za Hrvatski sabor u 11. izbornoj jedinici namijenjenoj za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok bi odluku o svojim nositeljima i listama tek trebale donijeti druge stranke, ponajprije Most, Domovinski pokret i Suverenisti, koje bi se mogle nadati eventualnim mandatima među dijasporom, piše Večernji list BiH.
HDZ je, nakon što je obznanio raspuštanje Hrvatskoga sabora, potvrdio tko će sve nositi liste, a Hrvatima izvan RH će prvi izbor biti Zvonko Milas, dugogodišnji državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Podrijetlom je Hrvat iz BiH, rođenjem Vukovarac, branitelj, zapovjednik topništva te je sve do 2001. bio djelatna vojna osoba. Bio je ravnatelj Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, član i predsjednik Programskog vijeća HRT-a, zastupnik u Hrvatskom saboru te u dva mandata državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Ne zna se tko će mu “na liniju”, osim što se zna kako ambicije među biračima već imaju stranke koje imaju svoje sestrinske ili partnerske stranke ponajprije u Bosni i Hercegovini koja čini oko 90 posto ukupnog broja birača iz dijaspore. Svoju listu za predstojeće izbore, kako se doznaje, imat će i najznačajnija “oporba” kod Hrvata u Bosni i Hercegovini – HDZ 1990. i Hrvatski nacionalni pomak, koji bi, prema dostupnim informacijama, trebali imati jednu listu za izbore. Oni bi mogli ići zajedno s Domovinskim pokretom kojemu je na čelu gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Kako se doznaje, odgovor na pitanje tko će s kime mogao bi se znati već do kraja ovoga tjedna. Doznajemo kako bi predstavnici nekoliko hrvatskih oporbenih stranaka iz Bosne i Hercegovine, a spominje se “petorka”, mogli donijeti odluku kome se prikloniti na izborima. Nije, međutim, isključeno ni da se, tvrdi naš sugovornik, dadne potpora i Plenkovićevoj listi za 11. izbornu jedinicu, no da to ponajprije ovisi o tome kako bi mogli biti pozicionirani kandidati na njegovoj listi.
Za prethodnih izbornih ciklusa ponajprije su monopol na suradnju s HDZ-om Hrvatske imali iz HDZ-a BiH, zbog čega su iz HDZ 1990. i Hrvatskog nacionalnog pomaka bili suzdržani ili su pak podupirali druge liste. Listu će za predstojeće izbore za Sabor posve izvjesno imati i Most, koji će sa sestrinskom Hrvatskom republikanskom strankom pokušati doći do jednoga mandata iz 11. izborne jedinice. Republikanci, pak, tako su potvrdili Večernjaku, ovo pitanje još uvijek nisu razmatrali, bilo da je riječ uopće o odluci za sudjelovanje na ovim izborima ili pak određivanju kandidata koji bi išli na Mostovu listu. Treba reći kako je upravo prije četiri godine listu ove stranke za 11. izbornu jedinicu predvodio čelnik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž. Tada je ova lista osvojila 11,01 posto glasova, odnosno nešto više 3100 glasova birača. Neovisna lista generala HVO-a Željka Glasnovića na tim izborima 2020. privukla je gotovo 6000 glasova i dobila potporu nešto manje od 21 posto birača. To je, međutim, bilo nedovoljno da HDZ-u “otkinu” barem jedan saborski mandat.
U Hrvatskoj se već gotovo unaprijed može odrediti i poredak stranaka s približnim omjerima popularnosti, no unatoč tome što HDZ tamo ima ogromnu prednost pred svim drugim političkim strankama, jedino je pitanje zapravo hoće li imati dovoljan koalicijski kapacitet kako bi prikupio 76 ruku, što je natpolovična većina dovoljna za izbor nove hrvatske Vlade.
U tome će kontekstu biti jako značajan svaki mandat, pa tako i izabranih zastupnika iz 11. izborne jedinice, koja uključuje i hrvatske birače u Bosni i Hercegovini. Upravo su u dijaspori ključni glasovi birača koji dolaze iz BiH jer oni dominantno odlučuju tko će sljedeće četiri godine sjediti u Hrvatskome saboru. Do sada nikada njihove ruke nisu bile presudne da se uspostave uglavnom HDZ-ove, a u dva navrata i vlade predvođene SDP-om. U jednom navratu za Hrvate u BiH taj je zaokret, a napose izbor predsjednika Stipe Mesića, bio poguban jer im je tada Zagreb jednostavno okrenuo leđa i dopustio majorizaciju sunarodnjaka te njihovo izborno, a poslije i političko maltretiranje nametanjem vlada koje su u biti bile antihrvatske. Stvari su djelomično evoluirale promjenom na čelu Hrvatske, bilo da je u pitanju premijer i predsjednik države koji suštinski hrvatsko pitanje u BiH i položaj Hrvata postavljaju kao strateško nacionalno pitanje Republike Hrvatske. Zato za Hrvate u Bosni i Hercegovini predstojeći izbori nisu nevažni jer itekako utječu na njihovu sudbinu.
