Hrvatima su 18. studenoga svake godine pomiješani osjećaji. Od tuge i iskazivanja pijeteta prema žrtvi Vukovara, što je bio ključni razlog organiziranja otpora bosanskohercegovačkih Hrvata kroz Herceg Bosnu, do ponosa na sve stradale u Domovinskome ratu i osjećaja da njihova žrtva nije bila uzaludna, a na kraju i optimizma koji danas izranja iz slobodne hrvatske države te još uvijek neostvarenoga sna o punoj slobodi Hrvata u BiH, piše Večernji list BiH.
Naime, 18. studenoga 1991. Hrvatska se suočila s jednim od najtežih trenutaka svoje povijesti – padom Vukovara, grada heroja, koji je gotovo tri mjeseca odolijevao nadmoćnoj agresiji Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija. Istoga dana u Grudama u Bosni i Hercegovini Hrvati su, poučeni tragedijom Vukovara, osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu (HZ HB) kako bi se obranili od istog neprijatelja koji je već počeo agresiju i na njihov teritorij.
Vukovar – Kupres
Ova dva događaja, iako zemljopisno udaljena, duboko su povezana zajedničkim ciljevima – zaštitom nacionalnog identiteta i očuvanjem slobode. Tragika Vukovara i odlučnost bosanskohercegovačkih Hrvata utemeljeni su na spoznaji o nužnosti samostalnog organiziranja u obrani od brutalne agresije. Vjerojatno to zajedništvo najbolje zrcali obitelj Zadro. Otac Blago Zadro, rođen u Donjim Mamićima, u Ledincu u općini Grude 31. ožujka 1944., preminuo u Vukovaru 16. listopada 1991., jedan je od najvećih heroja Domovinskoga rata. Njegov sin Robert Zadro poginuo je 10. travnja 1992. godine na Kupresu u Bosni i Hercegovini od istoga neprijatelja, koji se nakon Hrvatske okomio i na Bosnu i Hercegovinu. Bitka za Vukovar, koja je trajala od 25. kolovoza do 18. studenoga 1991., postala je simbol otpora hrvatskog naroda. Unatoč golemim vojnim neravnotežama, hrvatski branitelji, njih oko 1800, uspješno su gotovo tri mjeseca zaustavljali više od 30.000 pripadnika JNA i srpskih paravojnih postrojbi, opremljenih s više od 600 tenkova, 500 oklopnih transportera i stotinama topničkih oružja. Vukovar je, međutim, bio osuđen na pad. Nakon sloma obrane 18. studenoga, agresori su počinili stravične zločine nad civilima i braniteljima. Ovčara, masovna grobnica na kojoj je ubijeno 200 ljudi odvedenih iz vukovarske bolnice, postala je simbol ljudske patnje i brutalnosti. Ukupno je tijekom opsade poginulo više od 2700 ljudi, uključujući branitelje i civile, dok je 22.000 nesrba protjerano. Pad Vukovara ostavio je dubok pečat ne samo u Hrvatskoj nego i među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tragedija je bila jasan znak da obrana hrvatskog naroda ne može ovisiti o sporom ili nepostojećem odgovoru središnjih vlasti u Sarajevu. Dok se Hrvatska borila za opstanak, Hrvati u Bosni i Hercegovini suočavali su se s prijetnjama sličnih razmjera. Agresija JNA već je uzela maha i na teritoriju BiH. Spaljeno je selo Uništa podno Dinare, a zatim i Ravno, hrvatsko naselje u općini Trebinje (a danas općina), gdje su srpske snage ubile 24 Hrvata, piše Večernji list, izdanje za BiH. Reakcija političkih tijela u Sarajevu, na čelu s Alijom Izetbegovićem, bila je mlaka i pasivna. Izjave poput “Ovo nije naš rat” bile su jasan signal hrvatskoj zajednici u BiH da se mora sama pobrinuti za vlastiti opstanak te da je središnje vlasti neće obraniti.
Osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne 18. studenoga 1991. Hrvati u BiH formalizirali su platformu za zaštitu svojih prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog identiteta. Hrvatska zajednica Herceg Bosna osnovana je u cilju očuvanja teritorija, gdje su Hrvati činili većinu, te zaštite njihova identiteta i prava u BiH. Ova zajednica nije imala separatistički karakter, već je bila obrambena reakcija na agresiju i pasivnost vlasti u Sarajevu. O čemu svjedoče svi dokumenti – od osnivačkih HZ HB te poslije Hrvatske Republike u kojima je Bosna i Hercegovina navođena kao okvir funkcioniranja. Svi njezini dokumenti utemeljeni su, kako je to napisao ustavni sudac RH Mato Arlović, u Ustavu Socijalističke Republike BiH.
– Hrvatske zajednice osnovale su općine koje su ih utemeljile na temelju Ustava SR BiH radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba, ponajprije vezanih uz pitanja obrane i samozaštite pred nastupajućom velikosrpskom agresijom. Osnivačke akte potpisivali su legalni i legitimni predstavnici općina koje su ih osnovale – istaknuo je. Riječ je, dodao je, o članku 275., stavku 1. Ustava SR BiH iz 1974., prema kojem su Hrvati u BiH osnivali sljedeće zajednice: Hercegovačku, Travničku, Tuzlansku, Banjolučku, Dobojsko-zeničku, Sarajevsku, Posavsku i Bihaćko-kladušku regionalnu zajednicu.
Obilježavanje godišnjiceVećina općina koje su spadale u navedene regionalne zajednice poslije je bila priključena Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni (HZ HB). Hrvatsko čelništvo 18. studenoga 1991. na sjednici u Grudama donosi odluku o uspostavi HZ HB. Stav HZ HB prema BiH može se očitovati u članku 5. temeljnih odredbi Hrvatske zajednice Herceg Bosne: “Zajednica će štovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine dok opstoji državna neovisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku buduću Jugoslaviju.” Novostvoreni HZ HB također u temeljnim odredbama spominje i općine BiH koje se “osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i pridružuju, a to su: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobretići), Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Trebinje (Ravno)”.
Herceg Bosna, koja je bila izraz stoljetne nacionalne volje Hrvata, danas je ugrađena u institucije Federacije BiH i države, kao i županija. Presuda koju je izrekao Haaški sud šestorici nekadašnjih njezinih dužnosnika na ograničenom području i razdoblju nije bila presuda ovoj organizaciji. No, taj dan, 18. studenoga, danas ima duboko značenje za Hrvate s obiju strana granice. U Hrvatskoj ovaj dan obilježava se kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tisuće ljudi iz Hrvatske i dijaspore sudjeluju u Koloni sjećanja u Vukovaru, hodajući u tišini kako bi odale počast poginulima. Istog dana u BiH Hrvati se prisjećaju Vukovara, ali i osnivanja Herceg Bosne. U Mostaru i drugim gradovima organiziraju se procesije i paljenje svijeća u znak sjećanja na sve stradale. Tradicionalna inicijativa HKZ Troplet uključuje paljenje 33 baklje na brdu Hum, simbolizirajući godine od tragičnih događaja u Vukovaru i osnivanja Herceg Bosne.
