Izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o mogućnosti otvaranja novih migrantskih centara u Bosni i Hercegovini izazvale su niz reakcija u javnosti, dok se istodobno unutar Europske unije raspravlja o pooštravanju migracijske politike i jačanju kontrole vanjskih granica.
Dodik je, obraćajući se zastupnicima Narodne skupštine RS-a, optužio Veliku Britaniju i Europsku uniju da planiraju prebaciti migrante s Bliskog istoka u Bosnu i Hercegovinu, gdje bi im se osigurali novi prihvatni centri.
– Mislimo da bi ulazak preko 50.000 migranata na prostor BiH, a nigdje nije rečeno koliko bi ih išlo u Republiku Srpsku, a koliko u Federaciju, svakako ugrozio opstanak ovdje. Dugoročno bi se to multipliciralo i oni koji su nam ih isporučili, vrlo problematične s pozicije sigurnosti, zalagali bi se za njihova ljudska prava, izjavio je Dodik.
Narodna skupština RS-a usvojila je Dodikove zaključke o protivljenju prihvaćanju migranata, no iz Velike Britanije su demantirali navode da namjeravaju migrante slati u BiH, pojašnjavajući da im je primarni cilj borba protiv krijumčarenja ljudi.
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice većeg prihvata migranata. Robert Kolobara, stručnjak za informacijske znanosti, ističe da bi takav scenarij bio poguban za europske aspiracije Bosne i Hercegovine.
– Ako bismo to gledali šire, naš europski put bi bio zaustavljen. Taj put bi od rijeke koja teče postao bara koja stoji, i naši europski snovi bi bili zaustavljeni, rekao je Kolobara.
Prema dostupnim informacijama, BiH nema potpisan bilateralni sporazum o readmisiji s Velikom Britanijom, zbog čega ni formalni povrat migranata nije moguć. Usto, službeni podaci pokazuju pad broja zabilježenih ilegalnih migranata u ovoj godini u odnosu na prethodne.
S druge strane, iz Bruxellesa se sve češće zahtijeva usklađivanje vizne politike BiH s politikom EU. Međutim, kako tvrdi stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević, domaće političke elite izostaju s konkretnim odgovorima.
– Građane BiH najviše zanima vizni režim i mogućnost odlaska, uključujući i našu djecu koja su izvan zemlje. Sama činjenica da nitko od nadležnih političara nije izašao u javnost s bilo kakvim stavom o tome dovoljno govori o ozbiljnosti političkih elita, istaknuo je Dizdarević.
Unutar EU se razmatra i ideja o otvaranju prihvatnih centara za migrante izvan teritorija Unije. Njemačka je najavila održavanje sastanka sa susjednim državama sredinom srpnja kako bi se razgovaralo o reformi azilne politike. No, Kolobara upozorava na nedostatak jedinstva unutar EU po ovom pitanju.
– Većina članica EU, bojim se, sluša neke druge centre suverenosti i ne vodi vlastitu suverenističku politiku. Kada je u pitanju BiH, to izgleda kao raštimani orkestar gdje svatko vuče na svoju stranu i teško je doći do rješenja za sve, rekao je Kolobara.
Migracijska politika u nadležnosti je državne vlasti BiH, a prema dostupnim informacijama, sigurnosne agencije na državnoj razini do sada nisu zaprimile nikakvu službenu obavijest o uspostavljanju novih centara za migrante. Iako trenutačno nema razloga za paniku, s obzirom na smanjeni priljev migranata, zbog političke nestabilnosti na državnoj razini stručnjaci upozoravaju da je potreban oprez i jasna koordinacija nadležnih institucija.
