Unatoč smanjenju ilegalnih ulazaka u Europsku uniju za 20 posto u prvom polugodištu ove godine, migracije i dalje ostaju jedna od najosjetljivijih tema u brojnim državama članicama. Prema podacima granične agencije Frontex, tijekom prvih šest mjeseci 2025. registrirano je oko 75.900 ilegalnih migranata, dok se procjenjuje da broj neregistriranih nije značajan, prenosi Hina.
Broj tražitelja azila i dalje prelazi milijun, što se dijelom pripisuje sporoj birokraciji i nedovoljnoj koordinaciji unutar EU-a. Mnogi podnose zahtjeve u više država, što dodatno komplicira cjelokupnu situaciju.
Posebnu zabrinutost izazivaju sve učestaliji sukobi između lokalnog stanovništva i migranata, kako onih ilegalnih, tako i legalnih. Dok su napetosti na vanjskim granicama očekivane, posljednjih mjeseci sukobi se šire i u europskim gradovima. Primjer su višednevni nemiri u španjolskom Torre Pachecu, gdje su nasilni incidenti pokrenuti nakon što su mladi Marokanci napali starijeg lokalnog stanovnika. Takvi sukobi često se dodatno potiču putem društvenih mreža širenjem dezinformacija, što je dovelo i do policijskih intervencija.
Europski zvaničnici i civilno društvo osuđuju nasilje i govor mržnje, dok ministar unutarnjih poslova Španjolske ističe da su sukobi djelomice organizirani od ultradesničarskih skupina koje šire lažne informacije. Europarlamentarka Estrella Galan upozorava na opasnost normalizacije govora mržnje na političkoj razini, što dodatno produbljuje podjele.
Slični incidenti dogodili su se i u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, a stručnjaci ističu kako se radi o kombinaciji socijalnih, ekonomskih i sigurnosnih tenzija, kao i problemima integracije.
Europska unija se trenutačno nalazi u paradoksalnoj situaciji: ekonomski ovisi o migrantima, no istovremeno je prisutna snažna politička retorika koja im osporava pripadnost i prava.
U pokušaju da uskladi različite pristupe, EU je prošle godine usvojila Pakt o migracijama i azilu, koji predviđa zajednički sustav prijema i povratka, ali glavnu odgovornost prepušta državama članicama. Ipak, mnoge zemlje, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, uvele su kontrole na unutarnjim granicama zbog migracija, što usporava promet i podiže troškove, a istovremeno potiče nacionalističke tendencije.
Prema istraživanjima, većina Europljana podržava slobodu kretanja unutar EU, ali smatra da vanjske granice nisu dovoljno zaštićene. Istovremeno, Europska unija će nastaviti pojačavati kontrole kroz tehnologiju, suradnju s trećim zemljama i pravne mjere, no pitanje ujednačenog pristupa i efikasnog povratka ilegalnih migranata ostaje neriješeno.
S obzirom na demografske promjene i pad nataliteta, migracije će ostati ključna tema europske politike i izbora, pri čemu će se država članica truditi da istovremeno privuku poželjne migrante, a suzbiju ilegalne.
