Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izjavio je u srijedu da se godišnje u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom, istaknuvši da se u Bosni i Hercegovni radi na 16 projekata od strateškog značaja.
“Godišnje se 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom vrati u Hrvatsku, nekada ih je bilo najviše iz BiH, a danas imamo spoznaje da ih je najviše iz Njemačke“, rekao je Milas u saborskoj raspravi o zakonu koji treba osuvremeniti i unaprijediti odnose i položaj Hrvata izvan Hrvatske, a koji je dobio zastupničku potporu, piše Hina.
Izjavio je i kako je prošle godine bilo 6700 prijema u hrvatsko državljanstvo, najviše iz Argentine i Čilea. Milas je, odgovarajući na zastupničke upite vezane za izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje, nabrojao niz mjera kojima hrvatska država nastoji privući svoje iseljenike i njihove potomke, ali i pomoći Hrvatima koji žive izvan nje, posebno onima u BiH.
Broj studentskih stipendija je sa 450, koliko ih je bilo 2016., narastao na 1500. Od tih 450 stipendija, 250 ih je bilo za studente u BiH, a 200 za studente iz BiH koji studiraju u Hrvatskoj. Prije nekoliko dana dodijeljeno je 1500 stipendija Hrvatima koji studiraju u BiH i 200-tinjak za one koji studiraju u Hrvatskoj. Od prije dvije godine imamo i stipendije za Hrvate u Srbiji, Makedoniji, na Kosovu, odgovorio je HDZ-ovoj Danijeli Blažanović.
Potvrdio je kako Hrvatska čini sve da olakša položaj Hrvata u Srbiji, te kako su im zadnjih deset godina pet puta povećana sredstva za njegovanje baštine, izgrađen Hrvatski dom, projekt od strateškog značaja.
U BiH se, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ), radi na 16 projekata od strateškog značaja, od distrikta Brčko, preko središnje Bosne do Mostara i Širokog Brijega.
Na upit Ivice Kukavice (DP) o izbornom zakonu u BiH, istaknuo je kako je ta tema na dnevnom redu svih razgovora koje “posebno premijer” vodi u okviru međunarodnih organizacija kako bi BiH dobila političku stabilnost.
