U svečanom ozračju Matica hrvatska danas je u svojoj središnjici u Zagrebu proslavila 183. rođendan kao, kako je u svom prigodnom govoru sažeo njezin predsjednik akademik Miro Gavran, najstarija hrvatska institucija, čuvarica i graditeljica naše hrvatske povijesti i našeg identiteta, ali i graditeljica budućnosti, obnoviteljica i čuvarica našeg samopoštovanja.
Pozdravljajući nazočne uzvanike i goste te im zahvalivši na ukazanom povjerenju, Gavran je u govoru uz ostalo naglasio da je Matica od svog utemeljenja nastojala dograđivati i čuvati sve naše institucije, jer, ocijenio je, bez snažnih institucija nema ni snažne nacije niti sigurne, uspješne i moderne države.
„Ovo su znakoviti trenutci odgovornosti Matice hrvatske i nas matičara, ali i svakoga od nas koji to osjeća. Dakle, pred nama su trenutci u kojima nam treba hrabrost, sloga i proročka snaga te kršćansko i ljudsko praštanje, milosrđe i otvoreno srce. I nadasve odgovornost! Ali nema sretne i uspješne zemlje bez iskrenog bezinteresnog domoljublja i nikad je nije ni bilo. Jednako kao što nema uspjeha bez hrabrosti, marljivosti i odlučnosti“, rekao je Gavran u svom govoru kojega donosimo u cijelosti.
Govor predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana:
Drage matičarke i matičari, poštovani gosti, dame i gospodo!
Istinski sam sretan što danas zajedno slavimo 183. rođendan naše najstarije kulturne institucije, Matice hrvatske, čuvarice i graditeljice naše hrvatske povijesti i našeg identiteta.
Od daleke 1842. godine pa sve do danas matičari su dijelili sudbinu sa svojim narodom, u njezinim slavnim blistavim trenutcima, i jednako tako u onim teškim, punim kušnja. Skrbeći o svojoj kulturi, jeziku, znanosti, prosvjeti, gospodarstvu i svekolikoj duhovnosti, imali smo brojne prepreke na putu svoga samoostvarenja. Unatoč tome nismo odustajali od svoje vizije i misije, koju je jasno izrekao naš prvi predsjednik i utemeljitelj, grof Janko Drašković.
Noviji naraštaji matičara nisu se zadovoljavali biti tek čuvarima tradicije nego su željeli biti i graditeljima budućnosti hrvatskoga naroda. Podsjećam da su promišljanje i osmišljavanje moderne Hrvatske otpočeli upravo matičari. Svega deset godina nakon utemeljenja matičari pokreću Hrvatsku gospodarsku komoru, devetnaest godina nakon utemeljenja među osnivačima su Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pedeset i osam godina nakon početka djelovanja matičari osnivaju Društvo hrvatskih književnika, a prvim predsjednikom mu je Ivan Trnski, koji je bio i predsjednikom Matice hrvatske. Ne treba zaboraviti niti prvog rektora modernog Sveučilišta Matiju Mesića, koji je do te 1874. također bio Matičin predsjednik.
Sve ovo ne navodim kako bih naglasio prvenstvo Matice hrvatske ispred drugih institucija, nego da naglasim naše sudjelovanje u ključnim područjima stvaranja i čuvanja našeg materijalnog i duhovnog identiteta. Jednako tako, i danas imamo ulogu i svijest o našoj djelatnoj nazočnosti i velikoj odgovornosti za sudbinu hrvatskog naroda.
Naša snaga i danas, kao i nekada, izvire iz naše esencijalne, autentične povezanosti s hrvatskim narodom, izvire iz našeg poštovanja i jednako tako iz našeg samopoštovanja! Izvire iz stotinu trideset triju ogranaka diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta, iz dvadeset odjela u središnjici te iz brojnih prepoznatljivih članova volontera, naših zaposlenika, profesionalaca i vidljivih i nevidljivih simpatizera.
U protekle tri godine sadašnja uprava Matice hrvatske ostvarila je nekoliko važnih iskoraka: pokrenuli smo Festival knjige, koji je s tri svoja izdanja postao nezaobilaznim kulturnim knjiškim događajem, pokrenuli smo Matičin podcast, tribinu Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, osnovali ili obnovili petnaestak ogranaka, primili u članstvo dvije tisuće novih članova. U prošloj smo godini održali oko 200 događaja u središnjici u Zagrebu i više od 550 događaja po našim ograncima. Ostvarili smo istinsko zajedništvo i uzajamno poštovanje i u donošenju odluka.
Potaknuli smo donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, koji je početkom prošle godine Hrvatski sabor usvojio s 95 glasova, osnovali smo Vijeće Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini u želji da osnažimo našu vezu s Hrvatima koji ondje žive, a 7. listopada prošle godine na Glavnome odboru jednoglasno smo donijeli IZJAVU O PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI NAŠE DOMOVINE, koju su matičari i domoljubi pozdravili. Neki su mediji tu IZJAVU u cijelosti prenijeli, a neki su je prešutjeli.
U toj smo IZJAVI pozvali hrvatske intelektualce, znanstvenike, umjetnike i medijske djelatnike da našu društvenu i političku prošlost i sadašnjost podvrgnu temeljitoj znanstvenoj analizi i duhu vremena te bez strastvenih poriva donesu svoj sud i predlože izlaze i rješenja za sve prijepore i dvojbenosti naše hrvatske suvremenosti.
Naše je stajalište da je društvena atmosfera u Hrvatskoj opterećena nezdravim i nepotrebnim, a time i štetnim raspravama koje otežavaju put za prosperitet. Prijepori se izdižu do javnih sukoba i kako se mnogima čini ciljano potenciraju u medijima, čime se građane, ali i ukupnu društvenu stvarnost, dovodi u stanje visokih afekata i tjeskobe.
U vremenima kada umjetna inteligencija postaje dionikom naše stvarnosti, a nove tehnologije iz temelja mijenjaju naš način života, naš se obrazovni sustav nedovoljno otvara prikladnim obrazovnim rješenjima za mlađe, a naročito za one nadarenije, za ono što traži vrijeme i budućnost.
Demografska struktura hrvatskog naroda i Hrvatske u cjelini pokazuje pogubne negativne statistike eksponencijalnog starenja, time i nedostatka sigurnosti, jamstva budućnosti i njezine besperspektivnosti. Vrlo plastično ovo potvrđuje činjenica o četiri stotine tisuća naših mahom mladih ljudi koji su napustili Hrvatsku u proteklih desetak godina, a istodobno svjedočimo mehaničkom neselektivnom uvozu radne snage iz udaljenih zemalja. Pred našim se očima, kako su to ustvrdili eminentni stručnjaci na Matičinoj tribini posvećenoj demografiji, događa „zamjena stanovništva“ s nesagledivim povijesnim posljedicama za budućnost Hrvatske i Europe.
U želji da otvorimo neovisnu, objektivnu i dobronamjernu scenu za kritičko promišljanje naše društvene stvarnosti, ali i za motiviranje dobronamjernih hrvatskih građana za aktivnije sudjelovanje u oblikovanju našega društva, Matica hrvatska danas, na svoj rođendan, pokreće portal MISAO.hr, sa željom da taj portal doprinese obogaćenju hrvatske medijske scene. I ne samo medijske nego i one najšire, stvarnosne. Pozivamo sve matičare i dobronamjerne intelektualce i pojedince da otvore stranice portala MISAO.hr, da ga čitaju, kreiraju, javljaju se uredništvu, dopunjuju ga svojim opažajima, kritikama i sugestijama u svrhu njegova poboljšanja.
U ovoj obljetničkoj svečanosti, sa zadovoljstvom vas podsjećam da je na poticaj Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Hrvatski sabor ovu godinu proglasio 1100. obljetnicom Hrvatskoga Kraljevstva. Ta je odluka izglasana jednoglasno i za nju je podiglo ruku svih 127 zastupnika koliko ih je u tome trenutku bilo u sabornici – što se pokazalo znakovitim primjerom našeg političkog zajedništva i zrelosti.
Matica hrvatska će i u središnjici i u ograncima brojnim programima pridonijeti proslavi ove velike obljetnice.
Time ćemo poslati poruku čitavoj hrvatskoj javnosti, ali i iseljeništvu, da imamo duboke i čvrste korijene i istinsko poštovanje prema našim pretcima.
U obavljanju svoje povijesne misije, ne želimo se natjecati s nekim svojim prijašnjim dosezima, ali ni s našim nacionalnim institucijama. Nastojali smo od svoga utemeljenja dograđivati i čuvati sve naše institucije, jer bez snažnih institucija nema ni snažne nacije niti sigurne, uspješne i moderne države.
Mi, matičari možda smo malo više od drugih osjetljivi kada je riječ o hrvatskim institucijama jer smo doživjeli nasilno ukinuće 11. siječnja 1972. te masovni pogrom naših članova.
Matica nije ta koja će proizvoditi fetiše od vremena, pojava, stvari, osoba. Ona je, po svojoj naravi institucija koja pali svjetlo nad hrvatskom stvarnošću, nad hrvatskim putima i stramputicama. Ona je po svojoj naravi, utemeljiteljskoj ideji, po svojim uglednicima pozvana da bude proročka, a izvor je i vjerodostojnost njezina proroštva u snazi njezina zajedništva.
Dame i gospodo, poštovani gosti! U ovim vremenima kroz koja prolaze Europa i svijet svjedočimo geostrateškom i kulturološkom preslagivanju koje će, bez sumnje, imati izravne refleksije i na naš život. Važno je da svi posvijestimo da su, na svim razinama, naša sloga i naše institucije jedini čvrsti oslonac naše nacije, zdravog društva i sigurnosti građana.
Pred nama su teška vremena – učinimo sve da baš sve naše institucije i naša domovina budu što spremnije za prolazak kroz ovo zahtjevno razdoblje.
Dame i gospodo, ako ste pri ulasku u Dvoranu Jure Petričevića doživjeli osjećaj kao da ulazite u vlastiti dom, onda taj osjećaj ulaska u Maticu kao u svoj dom nosite sa sobom i priopćite ga i prenesite svojim obiteljima, svojim prijateljima s kojima ćete piti sutrašnje jutarnje kave, kupovati dnevne potrepštine za svoju djecu, za svoju obitelj. Taj osjećaj ponosa, veličine, značaja i vrijednosti što ih personificira Matica hrvatska, a time povezano i čitava Hrvatska, čuvajmo i njegujmo kao najveću vrijednost naših života.
Ovo su znakoviti trenutci odgovornosti Matice hrvatske i nas matičara, ali i svakoga od nas koji to osjeća. Dakle, pred nama su trenutci u kojima nam treba hrabrost, sloga i proročka snaga te kršćansko i ljudsko praštanje, milosrđe i otvoreno srce. I nadasve odgovornost! Ali nema sretne i uspješne zemlje bez iskrenog bezinteresnog domoljublja i nikad je nije ni bilo. Jednako kao što nema uspjeha bez hrabrosti, marljivosti i odlučnosti.
A na samom kraju, uz zahvalu za vaš dolazak, pozivam vas da budemo graditeljima i čuvarima naše domovine Hrvatske u čijim je temeljima nezaobilazan doprinos brojnih matičara. Neka Matica hrvatska i u budućnosti bude graditeljica, obnoviteljica i čuvarica našeg samopoštovanja.
Svima vam čestitam 183. rođendan Matice hrvatske!
Zahvaljujem na pozornosti!
Na svečanosti je predstavljena i monografija povjesničara Marija Jareba pod naslovom: “Hrvatski nacionalni smiboli. Postanak, razvoj, uporaba i kontroverze”. Uz proslavu Matičina rođendana postavljena je i prigodna izložba “Počeci Matice hrvatske” koju je priredio Stjepan Sučić, a svečanost je uveličao Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu pod dirigentskom palicom mo. Josipa degl’ Ivellia.
