Neposredno uz granicu Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom nalazi se više naoružanih bandi koje organizirano krijumčare migrante u nakani da ih prebace u tu zemlju, a oni nastave dalje prema zemljama EU-a. Informacija je to koju posjeduju domaće i institucije BiH koje su već poduzele dio aktivnosti kako bi se taj lanac prekinuo, piše Večernji list BiH.
Prema Večernjakovim informacijama, na čelu tih bandi nalaze se također ilegalni migranti koji su ostali u BiH kako bi razvili ovaj biznis i zaradili na nevolji ilegalnih migracija. Radi se o migrantima s područja Afganistana, Sirije, Turske koji posreduju, a lokalni mještani im uglavnom asistiraju za honorar, tvrdi upućeni izvor. Početkom prosinca prošle godine policijske agencije iz BiH uz granicu s RH pronašle su dva kampa ilegalnih migranata koji su uz sebe imali oružje i streljivo. Oni su raskrinkani pretragom terena na području Donjeg Svilaja u blizini rijeke Save.
Najprije se mislilo kako se radi o ljudima koji pokušavaju prijeći dalje, no onda se i oko toga klupko raspetljalo pa su institucije došle do informacija kako i na drugim lokacijama postoje cijele naoružane skupine koje se bogate na prebacivanju migranata u Hrvatsku. BiH je od početka godine suočena s povećanim priljevom ilegalnih migranata, a najveći broj put prema Hrvatskoj pokušava nastaviti preko Unsko-sanske županije, no dio njih to nastoji učiniti i preko rijeke Save.
Ne postoje svjetske statistike o tome na kojem se mjestu BiH nalazi kada su u pitanju ilegalni migranti, jer je uglavnom tranzitna zemlja, no nema je na popisu petnaest onih u kojima imigranti imaju značajniji udio u društvu. Na tome popisu petnaest zemalja na vrhu su Ujedinjeni Arapski Emirati, sa čak 88% stanovništva imigranata, slijede Katar sa 77% te Kuvajt sa 73% imigranata u ukupnom stanovništvu. Na posljednjem mjestu nalazi se Izrael, čije se stanovništvo sastoji od 33% imigranata. Ilegalni migranti koji prolaze kroz BiH na razne načine nastoje pak postati “imigranti” u zapadnoj Europi, u kojoj je u prošloj godini došlo ukupno 274.404 ilegalnih migranata. Jedan od najprirodnijih puteva prema EU je upravo zapadnobalkanskom rutom jer se te zemlje nalaze u srcu Europe te su okružene zemljama članicama Unije. To je područje tranzitno čvorište i glavni koridor za migrante koji dolaze u EU, posebno s Bliskog istoka te iz Azije i Afrike. Nakon što je 2015. zabilježen rekordan broj dolazaka u Europsku uniju, broj nezakonitih migranata koji se odluče za tu rutu postojano se smanjivao idućih nekoliko godina. Međutim, od 2019. njihov je broj ponovno u porastu. Mnogi nezakoniti migranti koji su u EU ušli zapadnobalkanskom rutom napuste prvu državu članicu EU-a u koju su pristigli kako bi se preselili u drugu zemlju EU-a. To dovodi do velikog broja otkrivanja nezakonitih migranata i zahtjeva za azil u Europi. Unija pokušava na razne načine smanjiti priljev ilegalnih migranata, a jedan od njih je i u slučaju Bosne i Hercegovine sa sklapanjem sporazuma o suradnji s Agencijom za nadzor vanjskih granica (Frontex), čiji bi stručnjaci trebali stići u zemlju, a od EU dobiti i potporu za nabavu tehničkih pomagala oko boljeg nadzora granica. Novi sporazumi toj će agenciji omogućiti da spomenutim partnerima pomogne u njihovim naporima usmjerenima na upravljanje migracijskim tokovima, suzbijanje nezakonite imigracije i borbu protiv prekograničnog kriminala na čitavom njihovu državnom području. Njima će se i osoblju Frontexa omogućiti obavljanje izvršnih ovlasti, kao što su granične kontrole i registracija osoba.
Uz to, Europska komisija izdvojila je značajan iznos novca kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), sredstvo kojim EU podupire reforme u zemljama kandidatkinjama, pružajući im financijsku i tehničku pomoć. Migracijski izazovi na zapadnom Balkanu rješavaju se uz potporu fondova IPA-e III, namijenjenih za razdoblje 2021. – 2027. U 2021. i 2022. EU je za djelovanja povezana s migracijama u okružju u okviru IPA-e III pružio potporu vrijednu 201,7 milijuna eura. Uz ilegalne migrante koji dolaze u BiH i Srbiju na ilegalan način, postoje i više osoba koje to čine legalno zlouporabljujući bezvizni režim s Bosnom i Hercegovinom, nakon čega se transformiraju u ilegalne migrante prema Europskoj uniji. To se posebice odnosi na Turke, Kineze i u posljednjih godinu dana Ruse, čiji broj najviše raste. Zbog toga Europska komisija uporno pokušava ukazati zemljama zapadnog Balkana da osiguraju potpuno usklađivanje vizne politike s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU. U BiH će, međutim, biti teško uvesti vize Rusima i Turcima zbog uloge srpskih odnosno bošnjačkih stranaka.
