Brojni su Europljani koji u svojoj državi imaju ispodprosječnu plaću. Naime, prema posljednjim podacima Europskog ureda za statistiku (Eurostat), u Europskoj uniji 15 posto od ukupne radne snage ima niske plaće.
Kao niskom plaćom se definira plaća koja iznosi dvije trećine ili manje od prosječne plaće u datoj zemlji. Eurostatovi podaci govore i to da je veliki jaz između polova – 18,2 posto žena ima niske plaće dok 12,5 posto muškaraca ima niske plaće. Posebno su pogođeni mladi radnici – svaki četvrti radnik s niskom plaćom je mlađi od 30 godina.
Poredak europskih država po udjelu radnika s niskim plaćama (Grafikon: Euronews)
Bosna i Hercegovina je s udjelom od 17,51 posto onih s niskim plaćama na 13. mjestu od 33 države Starog kontinenta. Taj udio je najveći u Bugarskoj (26,84 posto), a najmanji u Portugalu (1,77 posto). Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, taj udio u Srbiji je 21,89 posto, čime se pozicionirala na četvrto mjesto, Hrvatskoj 18,57 posto, čime se pozicionirala na 11. mjesto, dok je u Sloveniji 9,38 posto, čime se pozicionirala na 27. mjesto.
Ostale zemlje bivše Jugoslavije nisu obuhvaćene Eurostatovim izvješćem. Iz šireg okruženja je Albanija odmah iza Bosne i Hercegovine, na 14. mjestu, sa 16,35 posto. Njemačka kao najveća europska ekonomija i jedna od najvećih ekonomija u svijetu je na devetom mjestu s 18,98 posto. Najviše europskih radnika s niskim plaćama je u ugostiteljstvu i prehrambenoj industriji (35,1 posto), a slijede ih oni koji rade administrativne i pomoćne usluge (32 posto).
Euronews prenosi da vrsta ugovora i razina obrazovanja dobrim dijelom utječu na iznos plaće. Naime, za one s ugovorom na određeno je dvostruko veća vjerojatnoća da će imati nisku plaću u odnosu na one s ugovorom na neodređeno – 27,2 posto u odnosu na 12,6 posto. Da obrazovanje pravi veliku razliku pokazuje i to da skoro 28 posto radnika s nižom razinom obrazovanja ima niske plaće dok 17,5 posto radnika sa srednjim obrazovanjem i 4,8 posto radnika s visokim obrazovanjem ima više plaće.
