“Kada je riječ o legitimnoj zastupljenosti u najvišim institucijama BiH, trudimo se pomoći Hrvatima u BiH da se izbore za stvarnu ravnopravnost kao jednog od tri konstitutivna naroda”, dodao je Plenković.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je na četvrtoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hotelu Jezero na Plitvicama.
U prigodnom govoru, hrvatski premijer je istaknuo napore koje Vlada ulaže u jedinstvo Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina i iseljene Hrvatske. Jedinstvo je ocijenio iznimno važnim i u vrijeme Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države. Zahvalio je predstavnicima Hrvata izvan Hrvatske koji su tada nesebično financijski podupirali stvaranje naše države i pomagali da se Hrvatska obrani od velikosrpske Miloševiće agresije i međunarodno prizna, priopćeno je iz Vlade RH.
Suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske iznimno važna
Premijer se uz brojne teme osvrnuo na iznimno važnu suradnju Vlade s tri skupine Hrvata – Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnim narodom, manjinama i dijasporom. “Mislim da smo izdašnim povećanjem sredstava u proračunu proteklih godina pokazali da ste nam prioritet”, poručio je premijer.
Kazao je da je Vladi fokus na Bosni i Hercegovini zbog brojnosti Hrvata, ali i kompleksnosti svih unutarnjih zbivanja. “Kada je riječ o legitimnoj zastupljenosti u najvišim institucijama BiH, trudimo se pomoći Hrvatima u BiH da se izbore za stvarnu ravnopravnost kao jednog od tri konstitutivna naroda”, dodao je Plenković.
Naveo je i pomoć Hrvatima u BiH i kroz financiranje brojnih projekta, izdvojivši sufinanciranje sveučilišne bolnice u Mostaru i mostarskog Sveučilišta te izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta kao simbola kulture, identiteta i tradicije Hrvata u BiH.
Kad je riječ o predstavnicima manjina, premijer je kazao da se ta potpora očituje i kroz suradnju u bilateralnim komisijama kako bi vlade zemalja u kojima su Hrvati manjina financirali njihove projekte. Za primjer je naveo odličnu suradnju s nacionalnim manjinama koji žive u Hrvatskoj kroz operativne programe.
“Želimo da se u Hrvatskoj svi naši sugrađani osjećaju dobro, bilo da su Hrvati ili pripadnici nacionalnih manjina i podržavamo ih u svim aspektima”, poručio je Plenković, podsjetivši da su pripadnici nacionalnih manjina bili važan partner u vladajućim koalicijama.
Broj članova Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske povećan za 10 članova
Govoreći o iseljeništvu, premijer smatra da treba povećati financiranje njihovih projekata u budućnosti. Spomenuo je i da je Sabor prije desetak dana usvojio Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji donosi i povećanje članova Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske s dosadašnjih 55 na 65 članova, kao i dodatno osnaživanje institucionalne potpore kroz uključenost svih osamnaest ministarstva. “Na taj način želimo još bolje saslušati reakcije i potrebe Hrvata iz svih krajeva svijeta”, dodao je.
Predsjednik Vlade je naglasio i da su mnogi predstavnici dijaspore već godinama u Hrvatskoj te uvelike pridonose hrvatskom političkom, društvenom i gospodarskom životu. Dodao je da su mnogi od njih aktivni i u državnoj upravi.
Kazao je i da je bilo očekivano nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju da će određeni broj hrvatskih građana otići u ekonomski razvijenije zemlje, izrazivši zadovoljstvo da se u zadnje vrijeme sve više ljudi vraća u Hrvatsku. “Važno nam je, ne samo u demografskom, već i u ekonomskom smislu da je što veći broj Hrvata u Hrvatskoj”, rekao je Plenković.
Hrvatska je danas dio zapadnog svijeta kojem vrijednosno pripada
Naglasio je da je Hrvatska danas politički stabilna, ekonomski ide u dobrom smjeru te dio je zapadnog svijeta kojem vrijednosno pripada, ali i da je pred njom još zadaća, poput ranije spomenutog lovljenja koraka s najrazvijenijim zemljama.
“Uloga Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina u drugim zemljama i predstavnika iseljeništva je svima nama itekako važna i značajna”, zaključio je premijer Plenković, koji je potom sudjelovao u raspravi o pitanjima koja su ključna za njihov status u zemljama u kojima žive te o njihovoj suradnji s Hrvatskom.
Nakon intenzivnog izbornog ciklusa slijedi razdoblje stabilnosti
Osvrnuo se na događaje od posljednjeg saziva Savjeta i aktualnu političku situaciju, podsjetivši da je u Hrvatskoj završen intenzivan izborni ciklus, kada smo samo 14 mjeseci imali izbore za Hrvatski sabor, Europski parlament, predsjedničke i lokalne izbore.
„Idući izborni izazovi su tek na ljeto 2028. godine, što znači da Hrvatska ima tri godine potpune političke stabilnosti i vrijeme za reforme i daljnji razvoj“, dodao je.
Kada je riječ o gospodarskim kretanjima, premijer je naveo da je prošle godine gospodarski rast bio 3,9 posto, što je bio drugi najviši rast unutar Europske unije. To je, kako je rekao, stvorilo pretpostavke za rast plaća, mirovina, odnosno boljih socioekonomskih uvjeta za sve hrvatske građane.
Krajem 2025. Hrvatska na 78 prosječne razvijenosti unutar Unije, skok od 17 posto
Govoreći o ukupnom razvoju Hrvatske, podsjetio je da je 2016. Hrvatska bila na 61 posto prosječne razvijenosti po kriteriju BDP per capita unutar Unije, a po završetku 2025. bit će na 78 posto. “To je ogroman skok od 17 postotnih bodova, čime lovimo korak sa zemljama Srednje i Istočne Europe koje su u Europsku uniju ušle desetak godina prije nas”, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska prije devet godina bila u proceduri prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, lošeg kreditnog rejtinga, što je bilo breme za hrvatsko društvo i gospodarstvo.
