Posao u inozemstvu, točnije, u samo dvije zemlje Europske unije – Sloveniji i Njemačkoj – posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tijekom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika.
Kako iz pomenute agencije ističu za Nezavisne, od ukupnog broja, u Sloveniji su izdate 9.934 radne dozvole, a u Njemačkoj 185. “I dalje su u Sloveniji najtraženiji vozači, varioci, zidari, građevinski radnici, fasaderi, bravari, dok u Njemačku putem nas odlaze samo medicinski radnici sa završenom četverogodišnjom srednjom školom općeg smjera i smjera pedijatrijske njege”, navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Za razliku od istog perioda lani, broj onih koji su pronašli posao u ove dvije zemlje posredstvom Agencije je nešto manji. Točnije, tijekom devet mjeseci 2023. godine u Sloveniji su izdate 9.622 radne dozvole, dok je u Njemačkoj zaposleno 345 medicinara.
Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara RS ističe da je sigurno jedan dio medicinara koji je otišao i iz RS, te da je to samo kap u moru ljudi koji su otišli vani. “Naši profesionalci, pravi zdravstveni profesionalci, odlaze u druga zanimanja, traže svoje mjesto pod suncem. Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sustav RS leži na 60. i 70. godištu, međutim te naše kolege već polako odlaze u mirovinu tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji dolaze da rade u neka druga zanimanja, koji odlaze da rade na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u mirovinu, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta da nadoknade”, kaže Šerbedžija. Dodaje da je to strašan gubitak za zdravstveni sustav, a da je Sindikat poslao na stotine inicijativa ka nadležnim institucijama kako bi se ovaj problem pokušao riješiti. “Da bismo zadržali naše ljude, moramo da uredimo struku, moramo da priznamo fakultetske diplome, moramo da povećamo plaće minimalno za 500 KM”, navodi.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH, ističe da naši ljudi odlaze, a da država ne vodi računa o ovome, kao ni o tome da to spriječi ili umanji. “Zapad je vrlo zainteresiran za naše radnike, jer, ako ih usporedimo s bilo kojim drugim radnicima, to je značajna razlika između naših radnika i radnika iz Indije, Nepala ili drugih zemalja. Naši radnici su bolji za tri koplja”, rekao je Smailbegović dodajući da u istu ravan s našim radnicima mogu ići samo Slovenci. Kako dodaje, upisna politika u školama je prilagođena potrebama inozemstva. Prema njegovim riječima, dio radnika koji ode iz BiH mogao bi se nadomjestiti jednim dijelom i stranim radnicima, međutim procedure su vrlo komplicirane. “Nama ode 10.000 domaćih radnika, a sve skupa u ovoj godini imamo 4.500 izdatih radnih dozvola za strance i to je s onima koje su obnovljene”, kaže Smailbegović dodajući da zemlje regije imaju mnogo više stranih radnika. Posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana “trbuhom za kruhom” otišlo je njih više od 35.
