Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić gostovao je u subotu u studiju 4 HRT-a gdje je u razgovoru s urednikom Petrom Vlahovom razgovarao o planovima Matice hrvatske, njezinoj ulozi u hrvatskom društvu, aktualnim događajima koji su u hrvatskoj javnosti potaknuli prijepore i ideološke podjele te recentnim ratnim zbivanjima u Ukrajini i na području Bliskog istoka.
Govoreći o planovima Matice i svom mandatu predsjednika naglasio je da je glavni cilj da se postojeći programi odvijaju onako kako su zamišljeni i da se Matica bavi kulturom na način kako se i do sada bavila. Više od svega će nas u ovom mandatu u kojem je više-manje staro-novo vodstvo i iskusni ljudi koji su i do sada bili u vodećim tijelima, okupirati obnova naše zgrade.
Piše: Misao.hr
„Ta zgrada nisu samo naši uredi, ona je simbol novije hrvatske povijesti. Na tri zagrebačka trga oko nje – Strossmayerovom, Zrinjevcu i Tomislavcu sve je obnovljeno, samo je ona ostala i naša je odgovornost da se potrudimo obnoviti je. To će nam biti prioritet“, kazao je.
O događajima vezanim za festivale u Benkovcu i Šibeniku
Na pitanje je li iznenađen događajima vezanih za festivale u Benkovcu i Šibeniku koji su nažalost postali slučajevi i poligonom ideoloških podjela odgovorio je da nije iznenađen.
„Nažalost nisam iznenađen jer to je već neka tradicija u Hrvatskoj. Ljeto je osobito vruće i u tom se pogledu stalno razvija neka histerija, a tamo gdje se pojavi histerija gdje se ona raspiri, tu činjenice, tu razum ne igra više. Toga ima iz godine u godinu i treba biti dovoljno pametan i mudar da se to prepoznaje i da se izbjegne. Ima dovoljno okolo Hrvatske, a nažalost u Hrvatskoj onih koji nešto tako organiziraju i da kroz neke svoje beznačajnosti dođu na scenu. To nije dobro i to ne bi trebalo raditi ni s jedne niti s druge strane. Mislim da većina to treba prepoznati i sukladno odgovornosti većine prema tome i odgovoriti“, rekao je.
Što misli je li se Benkovac mogao izbjeći, jer izgleda da je sve bilo pripremljeno da se odigra baš ovako kao scenarij koji je doveo do dramatičnih podjela između organizatora festivala i branitelja, a u sve se uključila i politika, odgovorio je kako je dobro da je iz vrha države poslana umirujuća poruka.
„Mislim da je dobro da je iz vrha države poslana umirujuća poruka da treba smiriti, spustiti loptu i mislim da će se ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao smiren i iskusan čovjek odigrati svoju ulogu. Je li se moglo izbjeći, ne znam, to ovisi od aktera. Međutim, pitanje je što su oni htjeli postići? Svatko ima pravo htjeti nešto postići na ovaj ili onaj način. Jedino što me u svemu tome smeta da se sada branitelje stigmatizira kao cenzore kao (za)branitelje i kao neku skupinu koja nema pravo na javni stav. A i branitelj imaju pravo na javni stav i prosvjedovati. Svatko u Hrvatskoj ima pravo prosvjedovati. Kulturni djelatnici i institucije, kazališta, festivali imaju pravo na izražavanje svog stava, oni ga izražavaju, ali onda kada ga javno iznose, moraju biti spremni na to da mogu dobiti i neki javni odgovor. To je bitno, ali se uvijek treba izbjeći nasilje, a koliko znam u ovim slučajevima nasilja nije bilo što je dobro. Da se sve treba raspravljati, treba se raspravljati“, rekao je dodavši da nas ovakva atmosfera vodi u daljnje podjele.
Govoreći o festivalu Fališ u Šibeniku rekao je da se održava već niz godina. „Tko hoće ići na njega i sudjelovati u njemu, neka sudjeluje, ali ponavljam svi oni koji nešto javno iznose moraju biti spremni prihvatiti činjenicu da postoje skupine i pojedinci koji o tome imaju svoj sud i također ga imaju pravo reći. Ono što je bitno je da ne može i ne smije ni u jednoj varijanti u izražavanju neslaganja biti nikakvoga nasilja. Snaga demokracije, a Hrvatska jest demokratska zemlja je u tome da se ti prijepori koji su vrlo često ekstremni i naelektrizirani rješavaju u institucijama. Ako bi one popustile i ako ne bi mogle te prijepore rješavati, onda smo u puno, puno većem problemu. Je li nekome cilj da nas vodi prema tome, ja to ne znam“, odgovorio je.
Na tvrdnju voditelja da su se prijepori i ideološke podjele preselili i na fasade, pa se grafitima prijeti književniku Miljenku Jergoviću i saborskoj zastupnici Daliji Orešković, odgovorio je da je to apsolutno nedopustivo.
No, osvrćući se na neke medijske i javne istupe ocijenio je kako ispada da se po Hrvatskoj šeću stotine tisuća ustaša. „Nikako da završimo taj rat. U ovim slučajevima kultura je postala talac jer je zapravo očito zahvalan medij da se vode neki ideološki ratovi. Što se tiče rata po fasadama to je apsolutno neprihvatljivo. Prvo iz razloga što je šarati po fasadama nepristojno i nedopustivo jer Zagreb zbog toga izgleda kao neka šupa. Postoje kamere, postoje službe koje imaju dovoljno tehničkih sredstava da pronađu te vandale i rješavaju takve stvari. To je neprihvatljivo kao čin narušavanja izgleda grada. Javne osobe trebaju biti svjesne, a mislim da su svjesne, da netko može biti protiv njihovih stavova i ideja koje iznose, no, isto tako oni koji su protiv tih njihovih ideja i stavova trebaju im odgovarati na isti način. Ako se ne slažeš s nekom politikom, bavi se politikom pa odgovori politički, a ako se ne slažeš s nekim književnim, publicističkim stavom odgovaraj na taj način. I tu treba apsolutno stati uz književnika M. Jergovića koji je važan hrvatski književnik, koji je očito ovo (prijeteće grafite) doživio kao osobnu prijetnju i kojemu treba dati podršku. Te slučajeve trebaju istražiti državne službe i sustavno ih sprječavati da se tako što ne događa ni gospodinu Jergoviću, niti bilo kome“, zaključio je.
Razgovarajući o stavu Matice hrvatske o ratovima na Bliskom istoku, Palestini i Ukrajini rekao je da su to nažalost strašne tragedije.
„Što se tiče Ukrajine apsolutno je jasna stvar da to nije samo geostrateško pitanje već pitanje časti i morala hoćemo li biti uz Ukrajinu ili uz predatora koji ih koji želi izbrisati s lica zemlje. Nažalost, oni koji to možda mogu na drugi način rješavati, vidimo kako to ide, ali nadam da će Ukrajina izdržati i da će obraniti Europu jer oni zaista brane Europu. Što se tiče Palestine to je jednako grozan rat i stradanje ljudi, civila, djece. Sada se najavljuje priznanje. Bojim se da to priznanje neće riješiti ništa. Priznanje čega i koga u kojim granicama? Među Palestincima imamo tri aktera – Hezbolah, Hamas i Al Fatah. Pitanje je što priznati, u kojim granicama? Neki misle da će to prisiliti Izrael da stane, a bojim se da će sve to samo dodatno raspiriti rat i povećati nesreće ljudi“, rekao je.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva što je zajedno s Družbom „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Saboru predložila Matica hrvatska.
„U tom obilježavanju Matičini su ogranci zaista aktivni diljem Hrvatske i BiH, svugdje gdje žive naši ljudi. Uključeni smo u produkciju glazbeno scenskog djela za mješoviti zbor i simfonijski orkestar koji se zove „Krunidba kralja Tomislava“. To je djelo predpremijerno u lipnju izvedeno u Tomislavgradu, a slijedi izvedba u Mostaru. Po svim kritikama radi se o izvrsnom dijelu koje će biti prisutno na kulturnim repertoarima“, rekao je.
Na tvrdnju voditelja da je Matica hrvatska uvijek bila u ulozi svojevrsnog korektiva kulturnih i drugih zbivanja Zorić je ustvrdio kako je vrijeme takvo da se šutjeti ne smije.
„Svi moramo biti malo aktivniji, malo življi, malo više prisutni i sprječavati nekakve ekstremne neugodne situacije. Tada će nam svima bolje“, poručio je.
