Na Dubrovnik Forumu iznimno značajno svjedočanstvo ponudio je Mehmet Aly Bayar, vanjskopolitički savjetnik tadašnjeg predsjednika Republike Turske Süleymana Demirela
Važan doprinos, vjerojatno presudni, kako bi se razumjeli odnosi tijekom rata, a napose u njegovoj kritičnoj završnoj fazi, dao je Mehmet Aly Bayar, vanjskopolitički savjetnik predsjednika Republike Turske Süleymana Demirela, ističući da je Republika Hrvatska spasila obraz Europe i presudno utjecala da Bošnjaci tijekom cijeloga rata dobivaju vojnu pomoć i naoružanje, a posebno da Bihać ne doživi sudbinu Srebrenice, piše Večernji list BiH.
Sve suprotno od onoga što se danas plasira iz političkog i propagandnog Sarajeva o ulozi Hrvatske i Hrvata. Te, dapače, mitomanskih tvrdnji kako je Armija BiH spasila Hrvatsku. No, čovjek koji tvrdi da je pokojni Demirel imao presudan utjecaj na Izetbegovića, otkriva ono što je više-manje poznato, ali se nastoji potpuno potisnuti: – Hrvatska je spasila čast Europe u BiH.
– Operacija “Oluja” bila je dobro iskustvo i stvarno smo to ozbiljno shvatili kod kuće. Nakon Splita, cijela stvar bila je kako to provesti u djelo, kako provesti zajedničke američke, turske i NATO-om vođene napore na terenu jer sati su bili presudni. Morali smo spasiti Bihać, a nadalje, morali smo okončati rat. Morali smo pobijediti u ratu. Rat je dobiven u Bihaću. O tome nema sumnje. Moram vam reći jednu stvar koju sada svi znaju – bez turske pomoći, čak i tijekom sramotnog embarga na oružje, sramotnog embarga nametnutog BiH, bez turske vojne pomoći mnoge stvari ne bi bile moguće jer je geografija bila surova. A bez pomoći Hrvatske ni jedna od tih pomoći, ni jedna od tih potpora ne bi mogla proći. Dakle, Hrvatska je bila ključna u spašavanju časti Europe. Želim to jasno reći. Časti Europe – rekao je vanjskopolitički savjetnik turskoga predsjednika Süleymana Demirela.
On se osvrnuo na Splitsku deklaraciju koju su 22. srpnja 1995. potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. To se dogodilo, kako je rekao Aly Bayar, na zahtjev samoga Izetbegovića, a Hrvatska vojska pozvana je vojno intervenirati, što je doprinijelo oslobođenju opkoljene enklave Bihać i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, a što je uslijedilo nakon genocida u Srebrenici. Predsjednik Demirel odigrao je iznimno važnu ulogu kako bi uvjerio Izetbegovića da potpiše ovaj sporazum. To je konačno vodilo vojnim operacijama te na kraju Daytonskom mirovnom sporazumu poslije te godine. Mehmet Ali Bayar govorio je u okviru panela Dubrovnik Foruma posvećenog 30. obljetnici Splitske deklaracije – Savez između Hrvatske i BiH koji je mir učinio mogućim.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu kako je nužno izmijeniti Izborni zakon u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata. Naglasio je da bez tog načela Hrvati ne bi pristali na Daytonski mirovni sporazum. Da su Hrvati tada znali da se načela Daytonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima – izjavio je Grlić Radman tijekom panela “Zapadni Balkan i euroatlantski put”.
No, kako je rekao, razočaravajuće je što se ni tri desetljeća poslije ne poštuju temeljna prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, što potkopava samu bit Daytonskog sporazuma. – Ne možemo govoriti o stabilnosti, euroatlantskim integracijama i demokraciji u BiH ako jedan konstitutivni narod nema pravo birati svoje političke predstavnike. To je minimum političke ravnopravnosti i minimum demokracije koji mora biti zajamčen – rekao je Grlić Radman, dodavši kako Hrvatska neće prestati inzistirati na izmjeni Izbornog zakona. Na istom panelu ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na ruski utjecaj u zemlji.
– Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik potpuno je pod kontrolom Moskve – kazao je Konaković, dodavši kako oporba u tom entitetu pokazuje sve jaču proeuropsku orijentaciju. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt istaknuo je da je OHR jamac stabilnosti BiH. – Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji netko tko će pomoći – rekao je Schmidt, naglasivši da, iako se odgovornost prebacuje na Europu, SAD ne bi smio napustiti svoju ulogu u BiH.
