“Unitarističke političke opcije iz bošnjačkog političkog korpusa “nastoje postići sebi prihvatljive promjene Ustava i Izbornog zakona zaobilazeći daytonski Ustav”, i to prvenstveno putem presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP)
Bosna i Hercegovina godinama se nalazi u političkom limbu zbog nemogućnosti dogovora o izmjenama Izbornoga zakona – ključnog pitanja koje u velikoj mjeri određuje budućnost njezina ustavnopravnog poretka, ali i put prema Europskoj uniji. Najnovije izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Republike Hrvatske u svom javnom dijelu za 2025. godinu jasno upozorava na ovaj problem, navodeći da zahtjevi Hrvata u BiH za izmjene zakona kako bi se osigurala legitimnost izbora hrvatskih predstavnika “i dalje nisu ostvareni”. Prema SOA-inu izvješću, hrvatske političke snage godinama traže izmjene koje bi omogućile da hrvatski narod sam bira svoje legitimne političke predstavnike, osobito kada je riječ o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda. No, kako se dalje navodi, unitarističke političke opcije iz bošnjačkog političkog korpusa “nastoje postići sebi prihvatljive promjene Ustava i Izbornog zakona zaobilazeći daytonski Ustav”, i to prvenstveno putem presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).
“Zahtjevi Hrvata u BiH za izmjene Izbornog zakona kojima bi se osigurala legitimnost izbora hrvatskih predstavnika (posebice pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH) u skladu s daytonskim Ustavom i dalje nisu ostvareni. U isto vrijeme unitarističke političke opcije sebi prihvatljive promjene Ustava i Izbornog zakona nastoje postići zaobilazeći odredbe daytonskog Ustava, primjerice, podizanjem tužbi pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) čije su presude uglavnom išle u korist tužitelja. Na ovaj se način, provedbom presuda ESLJP-a, nastoji dekonstruirati daytonski Ustav bez dogovora konstitutivnih naroda i mimo predstavničkih institucija BiH”, stoji u dokumentu.
Ovaj pristup zapravo predstavlja pokušaj da se, mimo dogovora konstitutivnih naroda i mimo parlamentarnih institucija, izvrši preoblikovanje ustavnopravne strukture BiH – što je, dugoročno gledano, duboko destabilizirajuće. Takvo ponašanje dodatno potkopava ionako krhku ravnotežu unutar zemlje i stvara opravdanu bojazan hrvatske strane da će i ubuduće ostati politički nadglasavana i obespravljena. O težini situacije najbolje govori i epizoda iz aktualne političke godine. HDZ BiH, kao najjača politička opcija hrvatskog naroda u BiH, uputio je u proceduru prijedlog izmjena Izbornoga zakona temeljen na načelima legitimnog političkog predstavljanja. Prijedlog je uključivao mehanizme koji bi spriječili da jedan narod – konkretno bošnjački – bira predstavnike drugome, čime se izravno ruši načelo konstitutivnosti, jedno od temeljnih načela Daytona. Međutim, nakon kratkog vremena, prijedlog je povučen. Razlog? Izvori bliski parlamentarnoj proceduri navode da je postalo jasno kako probošnjačke stranke – dodatno ojačane potporom srpske oporbe iz Republike Srpske – planiraju srušiti izmjene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Time bi, u slučaju izglasavanja, HDZ BiH riskirao politički poraz i diskreditaciju pred vlastitim biračkim tijelom. Ovakva dinamika još jednom potvrđuje višegodišnju opstrukciju bilo kakvog napretka prema institucionalno pravednijem modelu. Bošnjačke političke elite, potpomognute retorikom tzv. građanskog modela koji u praksi dovodi do majorizacije, nastavljaju s pokušajima razgradnje daytonskog poretka – bez konsenzusa s druga dva konstitutivna naroda.
Pitanje izmjene Izbornog zakona nije samo pitanje unutarnje političke ravnoteže već i ključno pitanje europskog puta BiH. Europska komisija jasno je navela da BiH mora provesti sveobuhvatne reforme, uključujući i one koje se tiču izbornog zakonodavstva, kako bi mogla otvoriti pregovore i učvrstiti status kandidata. Bez dogovorenih i provedenih izmjena koje će jamčiti jednakopravnost svih naroda, BiH neće biti u stanju zadovoljiti političke kriterije za članstvo.
SOA u svom izvješću izravno upućuje da su pokušaji nametanja promjena putem presuda ESLJP-a, umjesto dogovora naroda, zapravo pokušaj “dekonstruiranja daytonskog Ustava”. Tako se, upozorava se, pokušava zaobići politička volja konstitutivnih naroda i izgraditi unitarni model koji je nespojiv s trenutačnim ustavnim uređenjem zemlje. U konačnici, ignoriranje zahtjeva za izmjenu Izbornog zakona nije samo pitanje političke nekorektnosti već i pitanje dugoročne stabilnosti. Bez dogovora o stvarnoj jednakopravnosti BiH riskira unutarnji kolaps daytonske strukture i stagnaciju prema EU.
