Postizanje jednakopravnosti i pune konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini važno je vanjsko-političko pitanje Hrvatske. Kakva vi konkretna rješenja u tom kontekstu nudite, bilo je jedno od pitanja postavljeno kandidatima za predsjednika Hrvatske u njihovom večerašnjem tv sučeljavanju na Hrvatskoj televiziji 6 dana prije predsjedničkih izbora u RH.
Njihove odgovore Hrvatski Medijski Servis prenosi redosljedom kojim su odgovarali, a imali su jednu minutu za inznošenje svog stajališta.
Selak Raspudić: Prva sam upozorila na preglasavanje o Južnoj plinskoj interkonekciji
– Radi se o vrlo konkretnim potezima. Prva sam upozorila na južnu plinsku interkonekciju i preglasavanje Hrvata i tako treba djelovati netko tko je zaštitnik prava Hrvata u BiH i njihovoj jednakopravnosti. Zorana Milanovića nismo čuli na vrijeme, a Andreja Plenkovića prekasno, rekla je Marija Selak Raspudić.
Niko Tokić Kartelo: Ja sam izradio jedno riješenje
– Problem je 30 godina. Od potpisivanja dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska vlada i predsjednici koji su bili u tom vremenu nisu riješili taj problem. Problem je još gori samim tim što se Hrvati iseljavaju. Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. I zagovornik sam rješavanja dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može brzo ući u EU, ali inicijativa mora doći iz BiH gdje ću ja kao predsjednik Republike Hrvatske arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu, naveo je Niko Tokić Kartelo.
Miro Bulj: Drugi biraju Hrvatima predstavnike
– To je vrlo bitno pitanje. Hrvatski narod je ustavno i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i drugim državama. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon, tj. nema ista izborna pravila, drugi biraju za njih predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti. To je predsjednik Milanović bio nagovještavao da će zaustaviti, tj. uvjetovati NATO ulazak Finske i Švedske, međutim stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavao koji dignu ruku za to. Zorane, to je točno. A što je bilo na summitu? Na summitu je trebao lupiti šakom u stol i reći, ne može, isto kao što je u Hrvatskoj. Međutim, jedno u Hrvatskoj, drugo na summitu. Tu je problem. Prema tome, ne može se tako politika, treba biti čvršći i zaštititi Hrvate. Premda taj dio nije dobro odrađen kad ste bili premijer, kao predsjednik ste počeli dobar korak, međutim stali ste. Prema tome, treba imati taj dodatni korak i dodatnu hrabrost, poglavito za Hrvate u BiH, kazao je Miro Bulj.
Tomislav Jonjić: Daytonski sporazum je izmijenjen nekoliko stotina puta, uvijek na štetu Hrvata
– Hrvati u BiH su sastavni dio jednog te istog, jedinstvenog hrvatskog naroda. Niti smo mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskog naroda i hrvatske države, i Republike Hrvatske. Jer onog trenutka kad Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu jednakopravni, jer kao što znamo, dejtonski je ugovor bezbroj puta, nekoliko stotina puta zapravo izmijenjen i uvijek je bez iznimke izmijenjen na štetu Hrvata. To je ono što izaziva nezadovoljstvo, opravdano nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše taj dejtonski ustav, koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna. Republika Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu, i mi kao Hrvati, hrvatski narod, imamo ustavnu, zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH i da izbore sva prava da postanu doista jednakopravan narod, istaknuo je Tomislav Jonjić.
Ivana Kekin: Nužno izimjeniti Dayton kako bi svi građani bili izjednačeni
– Što se tiče BiH, da, trenutačno u BiH niti svi narodi, ali niti svi građani nemaju jednaka prava. I “Dejton” je imao svoju svrhu u vrijeme kad je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali on je sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni. Ali to se ne može krojiti u Zagrebu, rekla je Ivana Kekin.
Branka Lozo: Otvaranje Daytona bilo bi najpogubnije po Hrvate jer bi se RS pripojila Srbiji
– Dosad smo već svašta čuli o jadnoj našoj Bosni i Hercegovini i ja ću reći konačno i svoj stav. Mi moramo kao Hrvati i s pozicije predsjednice Republike Hrvatske štititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima. Imate najnoviji iz lipnja 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Nadalje, smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanja nekog novog “Dejtona” bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate, koji bi opet prvi ispali najveći gubitnici, zato što bi upravo Republika Srpska iste sekunde ovaj “Dejton” proglasila nevažećim i nastao bi kaos u kojem bi tko zna kako prošli i Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo s Bosnom i Hercegovinom, istaknula je Branka Lozo.
Milanović: Zašto nisam na summitu NATO-a lupio šakom od stol?
– Državničko iskustvo u tim pitanjima, ne bez grešaka i nisam uvijek mislio isto, ali godinama mislim i radim isto. Gospodine Bulj, a javio sam se za repliku pa ću ova tema dobiti dužnu pažnju, kada ste na summitu NATO-a, a to je iskustvo koje u Hrvatskoj imam samo ja, nitko drugi. Tako je. Ne možete stvari mijenjati šakom. Znate što bi bilo moguće? Da je Vlada i HDZ dao podršku u Zagrebu i da je Sabor, Vi jeste, zaustavio ratifikaciju Švedske i Finske. E sad, to se nekim zelenima, na primjer, neće dopasti, ali to je jedini način da u ovom svijetu u kojem si ponekad kao orahova ljuska štitiš svoje interese, jer interesi Švedske i Finske su trenutačno zadovoljeni. To je instantna gratifikacija. Oni hoće u NATO, ulaze odmah. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran, naglasio je Zoran Milanović.
Dragan Primorac: Hrvatski narod u BiH će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan
– Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan. Kad kažemo oko južne plinske interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali ona prava koja im pripadaju. S druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao – od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno Mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj državi da ide putem Europske unije. Ovdje, pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. S druge strane nas je zakačio i s Bošnjacima nakon one priče, pranje, sapun, kako je već bilo, parfem, ne znam što ste rekli, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod ako želimo graditi dobrosusjedske odnose. I želim reći samo jednu stvar vama gospođo Kekin. Ja vas stvarno cijenim. Nikada protiv vas nešto ne bih napravio jer vaš rast je smanjivanje postavka Zoranu Milanoviću. To vam na riječ kažem. Zaista. Nikada, rekao je Dragan Primorac./HMS
