U sklopu kontinuirane podrške, čijim iznosom dokazuje kako je najizdašniji partner Bosni i Hercegovini, Europska unija pripremila je financijski paket vrijedan čak 70 milijuna eura, a koji će svojim većim dijelom biti usmjeren na potporu siromašnim kućanstvima diljem zemlje kako bi se lakše suočila s energetskim izazovima, a što će pak posebice doći do izražaja tijekom sezone grijanja. Večernji list iz Izaslanstva Europske unije u BiH doznaje kako će način na koji BiH bude upravljala navedenim sredstvima biti i pokazatelj za ostale vrste podrške u budućnosti, uz potvrdu kako se u ovom trenutku provode aktivnosti nadležnih tijela koja pripremaju raspodjelu.
Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za Večernji list kako paket energetske podrške, vrijedan 70 milijuna eura, pokazuje da je EU vjeran i pouzdan partner BiH, koji izdvaja sredstva za pomoć najugroženijim kućanstvima u Bosni i Hercegovini kako bi se izborila s visokim cijenama koje su rezultat ruske agresije na Ukrajinu, kao i kako bi se unaprijedila energetska učinkovitost u zemlji kao ulaganje u budućnost. On se također osvrnuo na iznose, kao i procjenu o broju kućanstava koja će dobiti podršku, ali i poduzeća, odnosno poslovnih subjekata koji također mogu računati na pomoć iz paketa Europske unije.
– Od ukupnog financijskog paketa, više od dvije trećine – 50 milijuna eura – namijenjene su za najmanje 165.000 ugroženih kućanstava. Preostalih 20 milijuna eura bit će dodijeljeno za najmanje 4000 stambenih zgrada za unaprjeđenje njihove energetske učinkovitosti, kao i za najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s izazovima nastalim uslijed energetske krize – objasnio je Koenig. Ipak, u kontekstu broja onih koji će dobiti podršku napominje i kako će, s obzirom na to da je odgovornost vlasti u BiH osigurati da predviđeni primatelji podrške dobiju sredstva na koja imaju pravo, točne brojeve i iznose navesti nadležne vlasti u BiH.
U pogledu realizacije ovog opsežnog financijskog mehanizma s kojim se očekuje značajno poboljšanje situacije u pogledu rješavanja energetskih izaziva, Koenig navodi kako je prva tranša sredstava (63 milijuna eura) već uplaćena BiH i nadležne vlasti Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko rade na raspodjeli sredstava građanima. Inače, vremenski okvir za provedbu paketa energetske podrške je od travnja 2023. do travnja 2024. Ovo je prvi put da su vlasti u BiH primile podršku koja će biti raspoređena građanima na ovaj način. – To kako BiH bude upravljala sredstvima iz paketa energetske podrške bit će važan pokazatelj za svaku podršku koja će se u budućnosti izravno isporučivati institucijama u BiH – kazao je Koenig.
A izdašnost financijske pomoći kojom Europska unija podiže životni standard u BiH moguće je vidjeti i kroz dosadašnju realizaciju sredstava iz pretpristupnog mehanizma IPA III (2021. – 2027.), koji, podsjećamo, donosi novost u obliku činjenice da se novac izdvaja na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice.
– U prvoj godini IPA III ciklusa (godišnji akcijski plan IPA 2021.) Komisija je dodijelila 73 milijuna eura za BiH, dok je za godišnji akcijski plan IPA 2022. Komisija izdvojila 45,5 milijuna eura. IPA III također uključuje već spomenutih 70 milijuna eura iz paketa energetske podrške BiH, dodijeljenog u okviru godišnjeg akcijskog plana IPA 2023. BiH trenutačno radi na izradi prijedloga programa projekata za IPA 2024. BiH je, isto tako, korisnica pomoći pružene kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također financira kroz IPA III. Kroz IPA III su za BiH odobrena i izdvojena ukupno 715,2 milijuna eura, i to u prosincu 2021. 404,7 milijuna eura, lipnju 2022. 6,9 milijuna eura, lipnju 2023. 303,6 milijuna eura – potvrdio je nedavno Koenig.
U pogledu učinkovitosti za privlačenje sredstava iz IPA III mehanizma valja uputiti na već spomenutu činjenicu o važnosti zrelosti projektnih ideja, a što u prijevodu znači da sami projekti moraju imati visok stupanj pripremljenosti, uz postojanje različitih strateških dokumenata koji trebaju pratiti priču koja otvara nove perspektive bosanskohercegovačkom gospodarstvu. Tomu treba dodati i potrebu učinkovite provedbe projektnih ideja, ali i stabilnu političku situaciju koja je preduvjet provedbe niza reformskih zadataka koji su pak u izravnoj vezi s mogućnostima koje IPA III nudi Bosni i Hercegovini. Riječ je, naime, o mehanizmu koji nagrađuje rezultate rada u smislu ispunjavanja reformi, a što svakako treba biti svojevrstan poziv vlastima na svim razinama da učine maksimalne napore u pogledu međusobne koordinacije u provedbi zacrtanih ciljeva iz europskog paketa reformi.
