U Busovači je večeras, 21. studenoga 2026. godine, održana osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske, čime je nastavljen proces širenja ove ugledne hrvatske kulturne institucije u središnjoj Bosni. Svečanost je održana u župnoj dvorani Župe sv. Ante Padovanskog, uz sudjelovanje predstavnika Matice hrvatske, lokalne zajednice, kulturnih djelatnika i članova Inicijativnog odbora.
Osnivanje ogranka u Busovači nastavak je kulturnog povezivanja koje je u dolini Lašve dobilo novi zamah 2021. godine, kada je osnovan Ogranak Matice hrvatske u Vitezu. Nakon Viteza osnovani su ogranci u Travniku i Novom Travniku, a sada se toj mreži pridružuje i Busovača.
Program osnivačke skupštine započeo je hrvatskom himnom „Lijepa naša domovino“, nakon čega je uslijedio pozdrav predsjednika Inicijativnog odbora za osnivanje ogranka Darija Plavčića.
Središnje mjesto u svečanom dijelu programa pripalo je obraćanju predsjednika Matice hrvatske dr. Damira Zorića, čiji je dolazak u Busovaču dao dodatnu važnost osnivanju novoga ogranka.
Među uzvanicima bio je i glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić, a u programu su sudjelovali i predstavnici lokalne zajednice.
Pozdravne riječi uputili su fra Emanuel Radić, župni vikar Župe sv. Ante Padovanskog u Busovači, te Marko Šantić, predsjedatelj Općinskog vijeća Busovača.
Svečani dio programa obogaćen je kulturnim sadržajima. Profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Irena Čavara interpretirala je pjesmu Petra Preradovića „Rodu o jeziku“, dok je mladi glazbenik iz Busovače Stjepan Šakić, učenik Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca Novi Travnik, Područnog odjela Busovača, na harmonici izveo skladbu „Koncertna fantazija“.
Osnivačka skupština imala je i posebnu povijesnu simboliku.
Naime, iako se danas osniva suvremeni ogranak Matice hrvatske u Busovači, povezanost ove srednjobosanske općine s Maticom hrvatskom seže u 19. stoljeće.
U spomen-knjizi Matica hrvatska od godine 1842. do godine 1892. kao Matičin povjerenik u Busovači tijekom 1890. i 1891. godine zabilježen je fra Jerko (Jeronim) Barbarić Breša, istaknuti franjevac i kulturni djelatnik Bosne Srebrene.
Zanimljivo je da je isti franjevac ranije bio Matičin povjerenik u Bugojnu, od 1880. do 1883. godine.
Fra Jerko Barbarić, rođen 1836. u Fojnici, tijekom života obnašao je brojne crkvene, prosvjetne i javne dužnosti. Bio je župnik, učitelj, dužnosnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene, nadzornik škole te prvi načelnik Bugojna. Zajedno s fra Antunom Kneževićem poticao je osnivanje društva za proučavanje povijesti i zemljopisa Bosne i Hercegovine.
Stoga osnivanje današnjega ogranka predstavlja i svojevrstan nastavak kulturne tradicije koja je u Busovači dokumentirana prije 136 godina.
Nakon svečanog programa održan je radni dio osnivačke skupštine, posvećen ustroju novoga ogranka, osnivačkim aktima, statutu te tijelima upravljanja i nadzora.
Radni dio predviđao je izbor radnog predsjedništva, razmatranje osnivačkog akta i statuta te izbor Predsjedništva i Nadzornog odbora Ogranka Matice hrvatske u Busovači.
Predsjednik Inicijativnog odbora Dario Plavčić tijekom priprema istaknuo je namjeru da novi ogranak postane mjesto okupljanja književnika, nastavnika, povjesničara, umjetnika i svih građana zainteresiranih za očuvanje hrvatskoga jezika, kulturne baštine i identiteta.
Za predsjednika je izabran Dario Plavčić, a u Predsjedništvo Paulina Kurevija, Irena Čavara, Ivan Andrijaševć, Dragan Lovrić, Magdalena Marić, Dragana Bohutinski, Nikola Rajić i fra Dario Laštro
Osnivanje ogranka prate i konkretni planovi kulturnog djelovanja.
Za prosinac su najavljeni božićni koncerti na trima lokacijama: 14. prosinca u Barama, 16. prosinca na Čepu te 20. prosinca u župnoj crkvi u Busovači.
Programi su planirani u suradnji s UZOR-om i Vokalnim sastavom „Ivančice i prijatelji“.
Namjera je da budući ogranak, uz vlastite aktivnosti, razvija suradnju s drugim ograncima Matice hrvatske u središnjoj Bosni te pridonosi organizaciji književnih večeri, predstavljanja knjiga, glazbenih događaja i drugih kulturnih sadržaja.
Osnivanjem ogranka u Busovači Matica hrvatska nastavlja širiti svoju organiziranu djelatnost u dolini Lašve, povezujući suvremene kulturne inicijative s povijesnom tradicijom koja u ovoj sredini seže još u 19. stoljeće.














