Desetak katoličkih obitelji vratilo se iz zapadnoeuroskih zemalja, vjernika je više skoro dvije stotine
Kraj jedne i početak nove godine vrijeme je kada župnici i u katoličkim župama u BiH blagoslovljaju obitelji i domove vjernika. Uz blagoslov prikupljaju se i statistički podatci koji vrlo često daju preciznu sliku župe, ne samo broja vjernika već i vitalnosti . Nakon niza godina, statistika župe Svetog Ante Padovanskog Bugojno pokazala je blagi trend povratka vjernika u ovu župnu zajednicu koja je u ratu teško stradala. „ Nakon blagoslova obitelji kojeg smo radili početkom prošle godine u župi Bugojno imali smo 1574 vjernika. Prilikom blagoslova kojeg smo upravo završili statistika je pokazala da imamo 1762 vjernika, skoro 200 više u odnosu na statistiku iz 2023. godine. Krštenja smo imali 23, pet manje u odnosu na 2023., dok je broj umrlih i u 2023. i u 2024. godini isti, obje godine imamo 83 preminula župljana“, kaže fra Nikica Vujica, župnik u Bugojnu.
Iako je među župljanima i dalje dosta osoba starije životne dobi, raduje podatak da je u Bugojnu u porastu i broj obitelji s više djece. „Prema podatcima prikupljenim prilikom blagoslova obitelji, u župi Bugojno imamo deset obitelji sa četvoro i više djece te 21. obitelj s troje djece. Imamo i 33 studenta u župi s kojima smo nedavno organizirali susret“, kazuje nam bugojanski župnik. Statistiku župe značajno je popravilo desetak obitelji koje su se vratile iz zapadnoeuropskih zemalja, uglavnom Austrije i Njemačke.
„U razgovoru s njima rekli su mi da su sigurnost i školovanje među glavnim razlozima zbog koji su se odlučili na povratak. Ono što me kao župnika posebno raduje je što sam prilikom blagoslova svjedočio radosti u obiteljima i nadi u bolje sutra na ovim prostorima“, prenio nam je fra Nikica Vujica dojmove nakon nedavnog blagoslova obitelji u župi Bugojno.
Trend blagog povratka Hrvata katolika u Bugojno koji se dogodio nakon višegodišnjih trendova odlaska i smanjenja broja vjernika treba iskoristiti te onima koji žive u Bugojnu kao i povratnicima otvoriti perspektivu ostanka. A za nju je najprije neophodan posao, zatim školovanje na materinskom jeziku, ali i osjećaj sigurnosti i pravde za hrvatske žrtve koji se značajno poboljšao izvođenjem pred lice pravde Dževada Mlaće i Selme Cikotića, glavnih kreatora i nalogodavaca progona Hrvata iz Bugojna u proteklome ratu.
Uz pravosuđe koje treba završiti započeti postupak, puno se očekuje i od političkih predstavnika koji se trebaju izboriti za zastupljenost i Hrvata u općinskim institucijama i javnim poduzećima ali i investitora koji će otvarati nove prilike za posao svim Bugojancima, uključujući i one koji se vratili iz zapadne Europe i odlučili život nastaviti tamo gdje su im korijeni, piše artinfo.ba.
