Predstavnicima Udruženja poljoprivrednika Općine Fojnica prošloga tjedna na prikladnoj svečanosti uručeno je Rješenje o registraciji „Fojničkog krumpira“ oznakom zemljopisnog porijekla.
U nazočnosti načelnika Općine Fojnica Sabahudina Klisure, općinskih vijećnika, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona Središnja Bosna te brojnih drugih visokih uzvanika, dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine uručio je Rješenje o registraciji „Fojničkog krumpira“ predsjednici Udruženja poljoprivrednika Općine Fojnica Lamiji Durić.
Na svečanosti je istaknuto da je registracija „Fojničkog krumpira“ oznakom zemljopisnog porijekla značajan korak koji potvrđuje vrijednost i kvalitet ovog proizvoda, štiteći njegovu autentičnost i prepoznatljivost na tržištu. Uz očuvanje tradicije i identiteta regije u kojem se „Fojnički krumpir“ uzgaja, oznaka zemljopisnog porijekla koju dodjeljuje Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine otvara nove mogućnosti za razvoj poljoprivrede i lokalne zajednice.
Ugled i prepoznatljivost „Fojničkog krumpira“ datira već duže vrijeme, i to ne samo na području Kantona Središnja Bosna, već i šire. Prema izvorima iz literature, uzgoj krumpira na području Fojnice datira od početka XVIII. stoljeća. Dugogodišnja tradicija nastavlja se i danas, a njezina specifičnost ogleda se u činjenici da proizvodnja krumpira na području općine Fojnica u posljednjim godinama bilježi ubrzan rast.
Područje Fojnice nalazi se s jedne strane pod utjecajem Mediterana koji uslovljava visoke dnevne temperature zraka tijekom vegetacije, a s druge strane, visoke planine Vranica, Zec, Bitovinja, Kreuščićka, Šćit i Pogorelica prouzrokuju izraženo opadanje noćnih temperatura zraka te na taj način usporavaju fiziološke procese u biljkama krumpira, što doprinosi nakupljanju suhe materije. Laboratorijskim analizama utvrđena je vrijednost suhe materije „Fojničkog krumpira“ u mjestu Otigošće do 20,02 %.
Proizvodnja „Fojničkog krumpira“ provodi se shodno smjernicama zasnovanim na znanstvenim i stručnim saznanjima, ali i iskustvenim znanjem nastalim kroz dugu tradiciju proizvodnje u ovom zemljopisnom području. Za proizvodnju se, u pravilu, koristi sadni materijal sorte Agria i druge sortne reprodukcije. Sortiment se zasniva, kako na sortama s dugom tradicijom uzgoja, tako i na novijim sortama, shodno njihovoj prilagodljivosti na agroekološke uvjete i zahtjeve tržišta.
