Od sredstava za stipendiranje studenata, financiranja prijevoza učenika i uvećanih jednokratnih naknada za rodilje, preko značajnog višemilijunskog izdvajanja za infrastrukturne projekte pa do produktivnog odnosa s lokalnim gospodarstvom – općina Vitez prepoznatljiva je lokalna samouprava u samom srcu središnje Bosne koja i u razdoblju koje dolazi ima namjeru ulagati u održivi razvoj.
Načelnik općine Vitez Boris Marjanović u intervjuu za Večernji list komentira aktualne projekte, njihov značaj za daljnje pozicioniranje Viteza na gospodarskoj karti BiH, kao i perspektive razvoja koje se u znatnoj mjeri vežu uz prometno povezivanje i spajanje na europske koridore.
A kakvo je trenutačno stanje u smislu životnog standarda, pokazuje i podatak kako promet u općini Vitez iznosi 1,2 milijarde KM te je u 2024. godini uvećan za 30 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu?
– Po sudjelovanju u ukupnom prometu u FBiH smo 14. općina/grad, a daleko smo ispred svih kada je u pitanju Srednjobosanska županija. Prateći broj zaposlenika po prebivalištu osiguranika, Vitez je bilježio 6138 zaposlenih 28. veljače 2025. godine, što je najveći broj zaposlenih u županiji nakon Travnika i Bugojna – kazao je načelnik.
Strateški položaj općine Vitez, uz tradicionalno snažno lokalno gospodarstvo, svakako će biti dodatno valoriziran i u budućem vremenu, a poglavito u kontekstu prometnog uvezivanja. Kako gledate na tu iznimno značajnu tematiku?
– Kvalitetnije prometno povezivanje s ključnim regionalnim, a samim time i prometnicama na europskim koridorima za Vitez je od presudnog značaja te smo s time u vezi, kao općinska administracija, dali svoj maksimalan doprinos kada govorimo o toj temi. Tu, prije svega, mislim na početak izgradnje brze ceste i ono što želimo jest ubrzani nastavak izgradnje ostalih dionica te stavljanje u funkciju prometnice od Mošunja prema Nević Polju. Postojeća magistralna cesta M-5, od Kaonika do Nević Polja, jedna je od najfrekventnijih u BiH, a prema relevantnim procjenama, dnevno se tom cestom kreće oko 20.000 vozila, čime se promet usporava, a česte su, nažalost i prometne nesreće. Brza cesta treba donijeti kvalitetniji i sigurniji promet ljudi i roba te otvoriti nove gospodarske perspektive.
– Niz je mjera koje smo definirali upravo kao demografske mjere, potpore mladim sugrađanima, obiteljima s djecom, studentima. S time u vezi posebice naglašavam uvećanje sredstava za stipendiranje studenata, prijevoz učenika iz socijalno ugroženih kategorija, uvećanje transfera za Dječji vrtić, kao i uvećanje jednokratne naknade za rodilje s 200 na 300 KM. Ove smo godine povećali nagrade učenicima generacije i uspješnim sportašima koji ime našeg grada s uspjehom pronose diljem regije. Smatram kako su to značajne demografske mjere koje daju rezultate, o čemu svjedoči opravdan zahtjev za širenje kapaciteta vrtića, kao i deseci obitelji koje su se tijekom prošle i ove godine vratile u Vitez iz inozemstva.
Kakva je trenutačno ekonomska slika Viteza? Kako se suočavate s gospodarskim izazovima s globalne razine koji se svakako prenose na BiH, ali i na njezinu lokalnu samoupravu?
– Gospodarstvo Viteza poznato je diljem regije kao iznimno uspješno s etabliranim tvrtkama koje godinama unatrag doprinose pozitivnoj slici Viteza koja se šalje u eter. Kada govorimo o brojkama, valja reći da promet u općini Vitez iznosi 1,2 milijarde KM te je u 2024. godini uvećan za 30 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Po sudjelovanju u ukupnom prometu u FBiH smo 14. općina/grad, a daleko ispred svih kada je u pitanju Srednjobosanska županija. Prateći broj zaposlenika po prebivalištu osiguranika, Vitez je na dan 28. veljače 2025. godine imao 6138 zaposlenih, što je najveći broj zaposlenih u SBŽ-u nakon Travnika i Bugojna. Vjerujem kako ćemo prometnim otvaranjem Lašvanske doline, kvalitetnijim uvezivanjem i potporom viših razina vlasti dodatno osnaživati naše gospodarstvo jer je upravo ono jedan od jamaca ostanka na ovim prostorima.
Možete li se osvrnuti na ključne odrednice proračuna Viteza za ovu godinu? U kojoj je mjeri on razvojni?
– Proračun općine Vitez za 2025. godinu iznosi 17,408.000 KM. Pri tome za kapitalne izdatke planiramo 5,526.000 KM. Kako smo ranije najavili, ključne stavke i ove će godine u radu Općinske uprave biti ulaganje u kanalizacijsku i vodovodnu mrežu te cestovnu infrastrukturu. Stavka za održavanje lokalnih cesta uvećana je za 70.000 KM i iznosi 400.000 KM, a za njihovu rekonstrukciju predviđeno je 1,8 milijuna KM. Za rekonstrukciju kanalizacijske mreže planiran je iznos od 850.000 KM. S tim projektom počeli smo u prošlom mandatu, rezultati su već vidljivi, međutim, zbog višemilijunske investicije projektne zadatke izvršavamo etapno. Ovih dana privodimo kraju radove u Vukovarskoj ulici, gdje smo u potpunosti izmijenili podzemne instalacije i asfalt, a nakon tog zahvata planiramo ići dalje Ulicom hrvatskih branitelja koju ćemo, također, u potpunosti rekonstruirati. Kada je u pitanju vodoopskrba, predviđen je iznos od 880.000 KM. Želimo smanjivati gubitke, nastavit ćemo sa zamjenom dotrajalih cijevi kako bi što veća količina vode stigla do krajnjih korisnika.
Približavanje Europskoj uniji svakako otvara i nove perspektive razvoja gradova i općina. Kakve su perspektive kada govorimo o prekograničnoj suradnji, ali i potpori koju Republika Hrvatska izravno pruža projektima i programima?
– Suradnja s Republikom Hrvatskom je na iznimnoj razini, a kao odličan primjer suradnje mogu istaknuti kako smo upravo kroz programe prekogranične suradnje nedavno rekonstruirali središnji Gradski trg. Također, zahvaljujući potpori Vlade Republike Hrvatske te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Vitezu se finaliziraju građevinski radovi na izgradnji crkve svetog Blaža, a tu je i niz drugih projekata koji se financiraju iz oblasti kulture, sporta i gospodarstva.
U kojoj je mjeri važna suradnja s drugim lokalnim zajednicama, ali i višim razinama vlasti?
Za nas je ovo preznačajno pitanje jer smo uslijed ograničenosti općinskog proračuna i nadležnosti u BiH primorani tražiti potporu viših razina vlasti. Niz je projekata koji se sufinanciraju iz županijskog ili federalnog proračuna, a tu je riječ i o većim infrastrukturnim zahvatima kakav je upravo ranije spomenuti na kanalizacijskoj mreži, čija je vrijednost višemilijunska. S drugim lokalnim zajednicama imamo zadovoljavajući suradnju, a primarno sa susjednim općinama, pri čemu nastojimo ojačati povezanost prometnicama nižeg ranga te usklađivanjem određenih praksi kako bi poslovanje i svakodnevica u našim lokalnim zajednicama bili što ugodniji.
