Nedugo nakon nedavnih katastrofalnih poplava i odrona u dijelovima Bosne i Hercegovine, nametnulo se pitanje ljudske odgovornosti za posljedice ove katastrofe. To je prvenstveno slučaj u Jablanici, a postoje snažne indicije o ljudskoj odgovornosti i u Kreševu.
U ovoj općini nije bilo žrtava i imala je velike materijalne štete. Dijelovi općine su bili odsječeni od ostatka svijeta, a nadležni uvjeravaju da su posljedice stvar “više sile” – prirode na koju se ne može utjecati. Međutim, saznanja Klix.ba su značajno suprotna onome što tvrde vlasti, a to se u prvom redu odnosi na selo Deževice.
Deponija, most i šume
Stanovnici spomenutog sela su se u noći s početka prošlog mjeseca, kada je pala obilna kiša koja je uzrokovala poplave i odrone, probudili, zatekavši oko svojih domova velike količine, ne samo vode i mulja, već smeća i otpada. Neki od njih od tada sumnjaju da su se smeće i otpad uslijed bujičnih poplava sručili s obližnje deponije.
Pretpostavlja se da je riječ o ilegalnoj deponiji koja je nastala zbog toga što Općina Kreševo nema sustav za upravljanje krupnim komunalnim otpadom. Kako saznaju, lokalne vlasti su upozoravane na moguće posljedice zbog postojanja te deponije, ali su zanemarivale ta upozorenja. Ubrzo se počeo problematizirati i most u Deževicama, za kojeg postoje navodi da ga je jedan od mještana bespravno izgradio. Naime, tvrdi se da količina vode, nastala uslijed obilnih padalina, nije mogla proticati ispod mosta te da je to doprinijelo plavljenju sela.
Selo Deževice kod Kreševa nedugo nakon poplava (Foto: Klix.ba)
Prstom se upire i u aktivnosti u okolnim šumama, za koje se također sumnja da su bile nezakonite. Razlog za to jeste što su bujice iz šuma donijele otpad, stabla i grane. Saznajemo da je od općinskih i županijskih institucija traženo da provjere prethodne navode, kao i to da su se u šumama događale nezakonite aktivnosti.
Sanacija štete u Deževicama je rađena mehanizacijom u vlasništvu lokalnog, biznismena Zdravka Miličevića koji je kao kadar stranke “Radom za boljitak”, bio načelnik Kreševa. Miličevića su pitali kako su lokalne vlasti izabrale da se njegovom mehanizacijom sanira šteta – javnim pozivom ili nekom drugom odlukom.
,,Koristi se mehanizacija iz cijele općine, ne samo moja. Sva raspoloživa mehanizacija je angažirana. Evidentirani smo kao netko tko reagira u slučaju elementarnih nepogoda”, rekao je Miličević.
Komentirao je navode o tome da ne postoji institucionalni nadzor sanacije, već da njegova kompanija sanaciju radi onako kako ona želi pa i na privatnim posjedima. ,,Postoji institucionalni nadzor za sve što se traži da se uradi oko rijeke i objekata. Institucije su dale naloge i radili smo prema tim nalozima”, tvrdi. Osvrnuo se i na to da li su se njegovi radnici verbalno napali one koji su se suprotstavili sanaciji na privatnim posjedima. ,,Upoznat sam s tim da je jedna gospođa pravila problem, ne dajući nam da se vratimo preko njenog posjeda nakon čišćenja potoka. Jedino je to bilo, a nije bilo nikakvog verbalnog sukoba. Uopće nisam bio upoznat s tim da ona ne dozvoljava da se prođe, a reagirala je tek kada smo se htjeli vratiti. Nisam znao da se tu ne može proći. Imali smo upute da očistimo potok i to je to”, uvjerava Miličević.
