Načelnik Boris Marić je za Večernji list dao intervju, osvrnuvši se na realizirane projekte, one koje su u tijeku, te projekte koji će se realizirati.
- Dužnost načelnika preuzeli ste u studenom prošle godine, nakon lokalnih izbora. Ono što vas je dočekalo na samom početku mandata su milijunske štete od poplava koje su počekom listopada pogodile i Kreševo. U kojoj je fazi sanacija štete koja je višemilijunska i što je u ovom trenutku najvažnije poručiti onima koji su pretrpjeli štetu, a sasvim opravdano gube strpljenje da će dobiti pomoć koja im je potrebna?
Dužnost sam preuzeo u ne baš zavidnom trenutnu za našu općinu. Faza sanacije je u tijeku, ali ono što je najbitnije da općina Kreševo nije imala ljudskih žrtava kako je to bilo u drugim općinama koje su također pogođene poplava, tako da je situacija nemjerljiva s lokalnim zajednicama kao što su Jablanica, Fojnica ili Konjic.
U Kreševu je dakako najgora situacija s infrastrukturom. Potpuno su uništena naša četiri naseljena mjesta na četiri strane naše općine, Vranci i Kojsina, Deževice koje graniče s općinom Fojnica i Gunjani, koji graniče s općinom Hadžići. Ogromne štete smo imali i u naseljima Crnići, Crnićki Kamenik kao i samo gradsko jezgro općine.
Svjestan sam da sanacija ide presporo, što je uzorkovano našim kompleksnim zakonodavstvom, nedostatkom projektne dokumentacije i složenih procesa javnih nabava, i svim Kreševkama i Kreševljacima se zahvaljujem na strpljenju. Možemo se pohvaliti revitalizacijom sela Vranci, gdje ovih dana završavamo kompletnu obnovu infrastrukture nakon poplava, i selo će definitivno zablistati starim sjajem- najljepšeg sela u BIH, kako je to prošle godine i službeno bilo. Sve napore ulažemo u taj segment naše rada i mislim da su rezultati vidljivi. Radovi se mogu vidjeti u svakom dijelu naše općine, i vjerujem da će radovi započeti i ondje gdje još žitelji čekaju na revitalizaciju infrastrukture. Također, nadoknada šteta stanovništvu, ide svojim tijekom. Već je preko 500.000,00 KM iz raznih izvora isplaćenom našem ugroženom stanovništvu, i taj proces nije završen. Najvažnije je da su uništeni domovi renovirani i da su se svi vratili na svoja ognjišta.
- Iako ste načelnik nepunih godinu dana, vjerujem da možete napraviti kratak osvrt na najvažnije projekte koji su u Kreševu realizirani u proteklih godinu dana?
Kako sam to više puta istakao, moj izborni program, program politike HDZ BiH a koji smo prezentirali u kampanju morali smo zamijeniti planom sanacije. Već sad se polako vraćamo projektima koji su prezentirani i planirani. Definitivno najvažniji projekat je projekat koji realiziramo zahvaljujući Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i ministrici Katić i JP Ceste FBiH koji se tiče rekonstrukcije naše regionalne prometnice Kreševo-Kiseljak. U tom dijelu uskoro očekujemo potpisivnanje Ugovora i početak radova. Također, važan projekat koji uskoro završavamo je projekat poslovnog inkubatora u našpj PZ Resnik. Radi se o prekrasnoj zgradi koja će našem gospodarstvu dati jednu novu dimenziju. Drugi projekti koji su za naš važni su rekonstrukcije dijelova lokalnih puteva prema Deževicama, Kotarcu a uskoro i prema Crnićkom Kameniku. Poseban projekat, meni osobno najdraži, izgradnja kuće minerala i geostaza u Deževicama, što će razvoju turizma dati novi zamah. Mnošto je tu drugih projekata, i demografskih i socijalnih, a posebno ističemo projekat Za zdraviji dom, koje realiziramo u suradnji s Ministarstvom rada, socijalne politike, obitelji i mirovinskog sustava RH koji je našim starim, bolesnim i ugroženim doslovno promijenio život.
- Kreševo je po broju stanovnika jedna od manjih općina u BiH. No, u mnogim segmentima napravili ste značajne iskorake u odnosu na puno veće općine gradove, a postoje i projekti po kojima je Kreševo jedinstveno u BiH. Krenimo od Poslovne zone Resnik i općenito od broja uspješnih tvrtki i to uglavnom proizvodnih koje sjedište imaju u Kreševu. Koliko domaće tvrtke imaju zaposlenih, na kojem mjestu je ova općina po razvijenosti u Srednjobosanskoj županiji ali i po punjenju proračuna?
Ponosimo se svojim gospodarstvom, i brojem tvrtki u Kreševu. Kako bi unaprijedili taj segment života nedavno smo osnovali i Udrugu gospodarstvenika Općine Kreševo zbog lakše komunikacije i koordinacije između svih institucija. Trenutno u Kreševu je uposleno 1200 radnika, ali to još nije onaj nivo iz 2016. ili 2017. , kad je u Kreševu bilo uposleno preko 1200 radnika, ali tomu težimo u to nam je cilj. Po podatcima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, Kreševo se nalazi na 23 mjestu po razvoju što je rast za 2 mjesta i što nas dodatno motivira za daljnji rad. Što se tiče naše Županije, ukoliko gledamo prihod, definitivno smo, zajedno s Vitezom, pokretači gospodarstva ŽSB.
- Koja je tajna uspjeha kad su kreševski gospodarstvenici u pitanju, je li to njihov poduzetnički duh, i u kojom mjeri dio zasluga pripada općiinskim vlastima i njihovoj spremnosti izaći ususret onima koji žele ulagati i investirati u Kreševo?
Uvjereni smo da je tajna uspjeha kreševskog gospodarstva dugogodišnja prometna izoliranost, i primoranost gospodarstvenika da su okrenuti sami sebi, i da sami moraju rješavati svoje probleme. Ukoliko tome još pridodamo da su kreševljaci kroz povijest poznati kao vrhunski majstori i obrtnici, imamo rezultat kakav imamo. Tako da je Kreševo spremno dočekalo prometno otvaranje na koridor VC i to mudro iskoristilo. Naša glavna zadaća je privlačenje novih investicija i to je svim službama u općini i općinskim poduzećima prioritet. Realizacija bilo kakvog zahtjeva ili odgovora na zahtjev mjeri se u satima, a ne danima.
- U Kreševu postoje i gospodarstvenici koji ne ispunjavaju preuzete obveze kako prema radnicima tako i lokalnoj zajednici jer svojim radom uništavaju okoliš i zdravlje ljudi. Mogu li općinske vlasti s takvim izaći na kraj i kako se nosite s pritiscima stanovnika dijela Kreševa koji traže da se zaustavi rad takvim tvrtkama?
Općina Kreševo, sukladno svojim nadležnostima se bavi i ovim problemima, i pokušavamo naći najbolje rješenje. Nažalost, nekad ti problemi traju godina, i teško ih je riješiti u kratkom roku. Pokušavamo na razne načine, u suradnji s nadležnim institucijama, u razgovorima i apelima prema takvim gospodarskim društvima, i razumijevanju i jedne i druge strane. Kreševljaci koji žive u blizini takvih tvrtki do kraja razumiju taj problem, i zajedno s njim, pokušavamo zadovoljiti sve strane – što je ponekad, istina, jako teško.
- Srećom, u Kreševu je puno više odgovornih gospodarstvenika. Kakvi su njihovi planovi i ima li najava novih investicija u Kreševo?
Takvi planovi mene i moje suradnike najviše raduju. Jako puno novih investicija je najavljeno, od naših gospodarstvenika ali i novih. Vjerujem da ovi planovi pomažu i povratak naših stanovnika, kojih je sve više, što nas posebno raduje. Općina Kreševo sve svoje kapacitete stavlja na raspolaganje novim investitorima, i zasigurno ćemo biti dobar partner svima onima koji se odluče za investiciju u Kreševo.
- Pored gospodarstva u Kreševu se značajno investira u infrastrukturu, prije svega u gradnju i asfaltiranje lokalnih putova. Izdvojila bi dva projekta koji su na nekih način i povratnički, gradnju puta do Crnićkog Kamenika i do Pirina. Put do Crnićkog Kamenika s Kreševom povezuje i naselja Podgoru i Deževice. Znači li to će Deževice imati kvalitetan put do Kreševa jer većina ljudi koji idu u ovo planinsko selo bogate povijesti i sa čuvenim svetištem svetog Jakova Markijskog, bira put koji do Deževica vodi iz Fojnice, preko Dusine.
Nažalost, put prema Crnićkom Kameniku je u ovom trenutnu put koji je u najlošijem stanju na našoj općini. Trenutno su ga uništile i nedavne poplave i jedna dionica je potpuno nestala u klizištu. Za sanaciju jednog dijela već imamo potpisan ugovor i očekujemo početak radova, a za drugu dionice se radi projektiranje tog puta jer su poplave napravile izmjene na samom terenu. Završetkom ovog projekta prema Deževicama će voditi nova, moderna prometnica kako je to već urađenu na samom ulazu u Deževice u dužini od 1000 metara, i sigurno će doprinijeti razvoju vjerskog turizma u Deževicama.
- Kad je u pitanju put do Pirina, koliko će on potaknuti oživljavanje ovog u ratu do temelja srušenog i opljačkanog sela?
Završetak ovog projekta stanovnicima ovog sela je prevažan. Iako trenutno ne živi mnogo stanovnika u samom Pirinu, koje je srušeno i opljačkano u proteklom ratu, stanovnicima predstavlja barem dio zadovoljštine za ono što su preživjeli. To je najbolje pokazala skromna ceremonija završetka ovog projekta koje su pripremili samo mještani, gdje su suze u očima stanovnika sve pokazale. Radi se o jednom prelijepom krajoliku, sa dobrom geografskom pozicijom i ne sumnjam da će samo selo turistički procvjetati, barem od vikendica koje od bivših stanovnika Pirina već svakodnevno niču.
- U Kreševu se ulaže i u druge projekte, od Doma zdravlja do Javnog komunalnog poduzeća „Kostajnica“. Koje biste projekte koji se tiču javnih ustanova i poduzeća u Kreševu zbog njihove važnosti za sve Kreševljake, posebno izdvojili?
Politika koju predstavljam, politika HDZBiH, jednako pažnje predstavlja svim javnih institucija, i strogo vodi računa da svaka mora svake godine pokazati svoj napredak. To je posebno zahtjevno za ravnatelje takvih institucija. Moram ovdje napomeni da su na čelu svih institucija žene, osim JKP Kostajnica, gdje novi, mladi direktor već ima zapažene rezultate u vodosnabdijevanju i zajedno s općinom, uređenju Kreševa. Poseban projekat je vanjsko uređenje Doma zdravlja gdje imamo nove prateće objekte, i stavljanje senzorne sobe u Dječjem vrtiću Radost u puni kapacitet.
- S više nego skromnim proračunom, općina Kreševo sama može vrlo malo izdvojiti za infrastrukturne projekte te u značajnoj mjeri ovisite o pomoći viših razina vlasti, od vlade SBŽ, preko Vlade F BiH do Vlade Republike Hrvatske pa i Europske unije iz koje su suradnji s općinama i gradovima zemalja članica povlačite sredstva iz eu fondova. Koja od spomenutih razina vlasti najviše sredstava izdvaja za projekte u Kreševu?
Na prvom mjestu, daleko ispred svih, Vlada SBŽ, zajedno sa svim našim ministrima uvijek spremni pomoći i daju nam sigurnost, da hrabro možemo planirati nove projekte. Također, posebnu zahvalnost moram uputiti Vladi RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i Uredu za Hrvate izvan RH i državnom tajniku Milasu na pomoći. Sve strateške projekte, od proširenja Doma zdravlja, Dječjeg vrtića, novih prometiva, itd. Realizirali smo zahvaljujući njima. Također, na poseban način pomaže i Vlada FBiH, na posebna način kroz ministarstva prometa i komunikacija, prostornog uređenja i kulture i sporta. Mnoštvo kvalitetnih projekata realizirano je zajedno s njima.
- Turizam je jedna od okosnica razvoja Kreševa. Od drevnog Franjevačkog samostana s muzejom, preko sela poput Vranaka ali i Deževica sa svetištem sv. Jakova Markijskog do prvog geo parka u BiH koji će predstaviti bogatu geološku i rudarsku baštinu ovog kraja. Koliko se u ovom trenutku ulaže u turističke potencijale Kreševa?
Možda najbolji pokazatelj kakve planove imamo s turizmom je osnivanje turističke zajednice na nivou općine i otvaranje turističkog ureda. Također, otvaranje novog, modernog hotelu i sela kućica pod zemljom, turizmu je dalo novu dimenziju. Vjerujem da zajedno s višim razinama vlasti, u narednih nekoliko godina možemo od Kreševa napraviti prepoznatljivo turističko mjesto u regiji, jer u našoj državni definitivno već jest, posebno u Deževicama, u dijelu vjerskog turizma koje je nakon poplava, i čudesnog opstanka kipa sv. Jakova doživjelo pravi boom.
- Da biste gradili imidž turističkog mjesta te ga zadržali, važno je sačuvati okoliš čistim. Jedna od najvećih prijetnji je deponija Berberuše koja je na samoj granici s Kiseljakom. Je li i općina Kreševo i na koji način uključena u saniranje ove deponije i sprječavanje požara koji onečišćuju zrak?
U svakodnevnoj komunikaciji s načelnikom Kiseljaka znam kolike napore ulaže u rješavanje ovog problema, znam da je plan skoro zatvaranje ove deponije. Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme situacija mnogo bolja, i da je problem s požarom donekle riješen i nadamo se da će tako ostati, a svi resursi općine Kreševo koji mogu biti od pomoći za rješavanje ovog problema bit će i u buduće, kao što i općina Kiseljak svakodnevno pomaže nama.
- Svi realizirani ali i planirani projekti u bilo kojoj sredini gube smisao ako nema ljudi, novog života, djece i mladih. Čini se da je to općina Kreševo odavno prepoznala te uz potporu porodiljama, subvencije vrtićima, pomoć u prijevozu učenika i nabavci školske opreme, stipendiranje studenata kao i poticaj pri kupnji prve nekretnine, uvijek nastoji pronaći načina zadržati mlade u ovoj općini? Koje biste projekte usmjerene ka mladima posebno izdvojili?
Svim silama se borimo protiv trenda koji je zahvatio cijelu Europu. To je i osnova svih naših politika i programa. Ono što sve nas raduje i što nas motivira je činjenica da su u mom uredu svakodnevno mlade obitelji i mladi pojedinci koju su se vratili iz neke europske zemlje ili planiraju povratak. Puno pažnje posvećujemo tim obiteljima, i nastojimo im pomoći gdje god možemo. Mislim da je ovo pokazatelj da naš rad ima smisla i da samo zajedno možemo sve probleme riješiti. Već ste nabrojali koje sve demografske mjere provodimo i sukladno mogućnostima, nastojat ćemo ih i povećati.
Moram spomenuti i jedan stručni, interdisciplinirani tim, od raznih stručnjaka, osnovan na nivou općine koji ima zadaću pratiti našu djecu, od rođenja do punoljetnosti, ukazati na eventualne anomalije i fizičke i psihičke, pravovremeno reagirati i pomoći roditeljima.
- I za kraj, gdje vidite Kreševo u idućih nekoliko godina, mogu li industrija i ekologija jedna s drugom kao i moderno i tradicionalno.
Iskoristit ću ovo pitanje da spomenem novi motto naše turističe zajednice: „ Gdje prošlost susreće budućnost“. U narednim godinama vidim Kreševo gdje se industrija razvija, uz primjenjivanje ekoloških standarda, a turizam i poljoprivreda se razvijaju u skladu s prirodom. Modernizacija je nužna i moramo pratiti trendove, od umjetne inteligencije do svakodnevnih promjena u svim sferema života, ali sve to bez gubitaka onog što nas čini Kreševljacima.
Na kraju razgovora, načelnik Boris Marić je čestitao svojim sugrađanima Dan općine i blagdan Velike Gospe, patron kreševske župe, te pozvao sve na večerašnju veliku proslavu
