Uz svetište sv. Ive u Podmilačju, najvećem bosansko-hercegovačkom svetištu, ovaj veliki svetac kao zaštitnik slavi se i u travničkoj župi.
Središnju svetu misu u Travniku u 11 sati, na patron župe i blagdana svetog Ivana Krstitelja predvodit će mons. Željko Majić, banjolučki biskup. Proslavi patrona prethodile su trodnevne priprave kroz sv. mise u 18 sati.
Povijest župe
Župa Travnik spominje se još daleke 1623. godine, a obnovljena je 1879. godine. Nekoliko godina kasnije, točnije 1881. godine, započinje gradnja nove župne crkve koja je zamišljena dvostruko veća nego što je i izgrađena. Ipak, unatoč planovima, projekt župne crkve je smanjen. Dovršena je šest godina kasnije, 1887. godine, a posvetio ju je tadašnji vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler 15. srpnja 1888. godine na čast sv. Ivana Krstitelja. Upravo je u ovoj crkvi sv. Ive u Travniku 9. listopada 1892. kršten bh. nobelovac, književnik Ivo Andrić, a njegov kip danas se nalazi u dvorištu ispred župne crkve.
Sv. Ivo i običaji za sv. Ivu
Sv. Ivan Krstitelj bio je Isusov prethodnik, koji je poznat po tome što je krstio Isusa i kako je u njegovoj prisutnosti Bog objavio da je Isus njegov sin.
Sveti Ivan Krstitelj sin je starozavjetnoga svećenika Zaharije i Elizabete, rođakinje od Marije Djevce Bogorodice. Sveti Ivan Krstitelj rođen je Božjim djelovanjem od oca Zaharije i majke Elizabete. Njegovi roditelji bili su prestari da bi imali dijete, ali ih je Anđeo Gabrijel posjetio i navijestio im rođenje sina kojem su trebali dati ime Ivan.
Dok je Elizabeta bila trudna s Ivanom, posjetila ju je Blažena Djevica Marija, a Ivan je „zaigrao u utrobi”. Rođen je na sam kraj 1. stoljeća pr. Kr. Svoje javno djelovanje Ivan Krstitelj započeo je oko 30te godine. Pretkazao je Kristov dolazak kao Božjeg jedinorođenca i prepoznao ga u osobi Isusa kada je Isus došao u Jordan Ivanu da ga krsti. Kada je Isus došao da bude kršten, Ivan je na Isusovom krštenju svojim sljedbenicima zapovjedio da slijede Isusa. Za vrijeme Isusovog krštenja spustio se nad Isusa Duh Sveti u obliku goluba i Božji glas je progovorio: “Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina.”
Ivan je bio poznat po tome što je proturječio kralju Herodu, odnosno prigovarao mu zbog njegovog braka, točnije preljubničke veze s Herodijadom, ženom svog polubrata, Filipa. Jednom prilikom kralj Herod je obećao njenoj kćerki kako će joj dati sve što poželi, a ona je u dogovoru s majkom zatražila Ivanovu glavu. Smatra se kako se to desilo negdje između 33. i 36. godine Nove ere.
Kao njegov spomendan se slavi datum njegovog rođenja 24.06., ali se također svečano obilježava i dan njegove smrti, koji se naziva Glavosjek, 29.08. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su “ljetni Božić”, jer se njegov spomendan slavi oko ljetnog solsticija, dana u godini, kada je svijetli dio dana najduži, a noć najkraća.
U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale. U našim krajevima najpoznatija je crkva u Podmilačju. Sv. Ivan Krstitelj se obično u ikonografiji prikazuje odjeven u odijelo od devine dlake, opasano kožnim pojasom, sa štapom (izgledom križa) u ruci. Na poznatom kipu u Podmilačju u ruci uz križ drži janje na knjizi, a drugom rukom pokazuje prstom na janje, kao sugestiju na Janje Božje, Isusa.
Osim naše travničke župe i župe Podmilačje, najpoznatije župe i crkve u našim krajevima kojoj je zaštitnik sv. Ivan Krstitelj, zaštitnik je i Malte, Provanse, Firence, Amiensa, Jordana, Puerto Rica, Francuske Kanade i mnogih drugih manjih gradiva i mjesta. Relikvije svetog Ivana Krstitelja danas se čuvaju u crkvi sv. Silvestra u Rimu i u Amiensu u Francuskoj.
Sveti Ivan zaštitnik je izvora vode, pastira, zemljoradnika, vinogradara, arhitekata, zidara, klesara, tesara, restauratora, kovača, kožara, krznara, ličilaca, sedlara, dimnjačara, gostioničara, pjevača, plesača, glazbenika i domaćih životinja.
Svetom Ivanu se posebno moli kod glavobolje, osjećaja vrtoglavice, vrućice, epilepsije, dječjih bolesti, straha, ali i nevremena. U našoj tradiciji sv. Ivan zaštitnik je od psihičkih i duševnih bolesti, a za ovu zaštitu i izlječenje posebno se moli sv. Ivi u Podmilačju.
U svim hrvatskim krajevima postoje ivanjski običaji, najčešće vezani uz paljenje ivanjskih krijesova, kod nas “cvitnjaka” ili “cvjetnjaka” 23. lipnja uoči blagdana sv. Ive, što se u mnogim područjima zadržalo i do današnjeg dana. Pritom se skuplja granje koje se onda zapali, a djeca i mladi ga preskaču. Često se takvi krijesovi pale na bregovima ili uz obale rijeka kako bi ih se moglo vidjeti iz što veće udaljenosti. Sinoć je u travničkim krajevima upaljen cvjetnjak u mnogim mjestima gdje žive katolici, javlja Travnicki.ba.
