Postizborni procesi koje karakterizira okupljanje skupštinskih i parlamentarnih većina posebno su, nakon službenog proglašenja rezultata izbora, aktualizirani u nizu županija u Federaciji, a pritom se s velikom pozornošću prate događaji u onim dijelovima Federacije koji su, zbog nacionalnog sastava stanovništva, prostori na kojima je legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda od iznimne važnosti, piše Večernji list BiH.
Zeničko-dobojska županija jedno je od takvih područja pa, iako je riječ o županiji u kojoj postoji brojčana prednost Bošnjaka u odnosu na Hrvate, specifičnosti koje proizlaze iz samog načina ustroja županije, činjenice da unutar nje postoji nekoliko većinski hrvatskih lokalnih zajednica, odnosno općina, kao i onih koje imaju iznimnu vrijednost u povijesnom smislu za prisutnost i opstanak hrvatskoga naroda u BiH upućuju na potrebu postizanja političkog dogovora koji će jamčiti da u vlasti budu predstavnici koje su Hrvati birali. Od Usore, Žepča pa do Vareša – hrvatski je narod u ovoj županiji plebiscitarno odlučio kako želi da ih predstavlja HDZ BiH – HNS, a slijedom toga navedeni politički subjekt dobio je tri zastupnička mandata u budućem sazivu županijske Skupštine, upravo onoliko koliko se i očekivalo i koliko je zapravo realna mogućnost sukladno broju Hrvata u županiji. I u proteklim skupštinskim mandatima HDZ – HNS bio je dio skupštinskih većina, samim tim i izvršne vlasti, a takvo što rezultiralo je i adekvatnim odnosom prema lokalnim zajednicama u kojima žive Hrvati, počevši od infrastrukturnih projekata. S obzirom na značaj legitimnog političkog predstavljanja, u ovakvim višenacionalnim sredinama za sve društvene procese, odnosno one od životnog značaja, od strateške je važnosti da i u ovom mandatu one političke snage koje je izabrao hrvatski narod budu dio većine. Takvo što se i očekuje bez obzira na činjenicu da unutar ZDŽ-a postoje prijepori dvaju većinski bošnjačkih blokova. Hrvatski politički predstavnici u tom će kontekstu na umu imati dugoročne interese naroda koji predstavljaju, ne uvlačeći se u interne bošnjačke prepirke. Istodobno, dobre vijesti možda čekaju i ovu županiju kada je riječ o izboru izaslanika iz reda hrvatskoga naroda jer je brojčani omjer u Skupštini sada takav da bi legitimni predstavnici hrvatskoga naroda mogli dobiti jednog od dvaju izaslanika koji idu u Klub Hrvata u federalni Dom naroda. U susjednoj Srednjobosanskoj županiji stvari su mnogo jasnije. Većinu su osvojili HDZ – HNS i SDA te će, sukladno tomu, formirati i novu većinu, odnosno Vladu, za koju je, podsjećamo, potrebna dvotrećinska većina zastupnika u Skupštini.
Bojan Domić, tajnik Županijskog odbora HDZ-a BiH SBŽ-a, nedavno je za Fenu naglasio kako stranke HNS-a imaju 11 mandata, jednako koliko i SDA. Takav odnos snaga jamči legitimno političko predstavljanje te omogućuje ustroj Vlade u kojoj će predstavnici naroda biti adekvatno zastupljeni, a isto bi se moglo očekivati i u kontekstu izbora izaslanika iz ove županije za federalni Dom naroda. Srednjobosanska županija je, jednako kao i Hercegovačko-neretvanska, svojevrsna kralježnica Federacije, kao i prostor dugoročnog balansiranja međunacionalnih odnosa, a napose Hrvata i Bošnjaka. Stoga je od iznimnog značaja raditi na ostvarivanju ravnoteže i jednakosti u izgradnji partnerskih odnosa, a što je jedini zalog za dugoročnu političku stabilnost, a samim tim i omogućavanje lakšeg suočavanja s ekonomskim izazovima, što je osobito važno u vremenima kakva su današnja.
Kada je pak riječ o višim razinama vlasti, a napose onoj federalnoj, Hrvati su sigurni kako će imati legitimne predstavnike u vlasti. Na takav zaključak upućuje izvrstan izborni rezultat HDZ-a – HNS-a koji će omogućiti većinu u Klubu hrvatskoga naroda u federalnom Domu naroda, a svakako mnogo više od 11, koliko je potrebno za predlaganje predsjednika Federacije, a samim tim i omogućavanje pokretanja procesa izbora nove Vlade. Za sada se čeka rasplet stanja u Klubu bošnjačkog naroda u kojemu podjednak broj izaslanika imaju oba većinski bošnjačka politička bloka. Svakako će rasplet stanja u federalnom Domu naroda diktirati i odnos snaga u državnom Domu naroda, a samim tim i sastav nove većine na razini Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Očekivanja su kako će sve postizborne kombinacije uskoro rezultirati jasnijom situacijom, a cilj je do kraja ove godine imati ustrojenu vlast na svim razinama kako bi se krenulo s ispunjavanjem brojnih reformskih zadaća koje stoje pred BiH.
