U Njemačkoj se početkom godine, a u Mađarskoj i Slovačkoj proteklih tjedana pojavila slinavka i šap, visokozarazna bolest životinja, u prvom redu papkara – goveda, koza, ovaca i svinja.
Bolest se u Njemačkoj – u pokrajini Brandenburg gdje su oboljeli vodeni bivoli – u međuvremenu povukla pa joj je Svjetska organizacija za zdravlje životinja službeno potvrdila status države slobodne od slinavke i šapa. No, početkom ožujka zaraza je buknula u Mađarskoj, u regiji Györ-Moson-Sopron na zapadu zemlje, potom i na trima farmama mliječnih goveda u Slovačkoj.
Riječ je o regiji na tromeđi Mađarske, Slovačke i Austrije pa su Austrijanci preventivno zatvorili granicu s druge dvije zemlje za uvoz stoke. Riječ je o području dvjestotinjak kilometara zračne udaljenosti od susjedne Hrvatske, odnosno Međimurja. To je važno znati jer se čestice virusa slinavke i šapa prenose zrakom i po četrdesetak kilometara daleko, javlja N1.
“Govorimo o virusnoj bolesti. Najkontagioznoj, najzaraznijoj bolesti u životinja. Mogući su svi načini prenošenja virusa, a najviše zabrinjava mogućnost prenošenja zrakom i to na relatvno velike udaljenosti”, govori prof. dr. sc. Ljubo Barbić sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Bolest je to papkara, i domaćih i divljih. Dakle, goveda, koza, ovaca i svinja, s tim da najviše pogađa goveda. A što se tiče kliničke slike, prof Barbić kaže da je riječ o klasičnom infekcijskom sindromu koji se manifestira pojavom vezikula (afti) te erozija na sluznici usta i nosa te na vimenu i u međupapčanom prostoru.
“Zbog promjena u usnoj šupljini životinje pojačano sline pa otuda naziv slinavka. Drugi dio naziva bolesti, šap, odnosi se na hromost kao posljedicu promjena na papcima”, objašnjava sugovornik za N1.
Katastrofalne posljedice za stočarstvo
Smrtnost je, kaže, oko 5 posto i to prvenstveno kod mladih životinja koje najčešće ugibaju zbog miokarditisa, upale srčanog mišića. “Osnovni problem kod odraslih životinja je što uz moguća uginuća dolazi i do apsolutno smanjenje proizvodnje (mlijeka) čak do razine da se ona više i ne vraća. Znači, uz visoku kontagioznost, utjecaj na proizvodnju i uginuća mladih životinja, ta bolest predstavlja možda i najveću opasnost uopće u veterinarskoj medicini, ako govorimo o papkarima”, napominje prof. Barbić.
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede napominje se da u ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda te da je pobol (morbiditet) gotovo stopostotan, dok smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje te sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Također se ističe da bi pojava slinavke i šapa imala katastrofalne posljedice za domaće stočarstvo.
Na pitanje je li meso oboljelih životinja opasno za konzumaciju, prof. Barbić odgovara da meso niti jedne bolesne životinje nije primjereno za ljudsku konzumaciju. Takošer kaže kako razlog recentne pojave bolesti u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj nije utvrđen.
“Zasad se ne zna kako je nastao početni slučaj. Nitko još nije pouzdano potvrdio kako je uzročnik ušao na lokaciju u Njemačkoj, a poslije i u Slovačku. U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi – ponovit ću da je to najkontagioznija bolest u životinja – naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza.”
Kako zaštititi životinje od zaraze
Slinavka i šap nije opasna po ljude, ali postavlja se pitanje kako zaštititi životinje od zaraze.
“Naše Ministarstvo poljoprivrede usklađeno je sa svim ostalim članicama EU-a i svakodnevno razmatra mogućnosti preventivnih mjera i prilagođava ih na temelju procjena rizika. Trenutno je izdana naredba po kojoj životinje koje ulaze u Hrvatsku moraju biti 21 dan na mjestu dolaska (u karanteni) i ne smiju ići u daljnji promet kako bi mogle biti pod nadzorom. U ovom trenutku to se smatra dostatnom mjerom. Naravno, već sutra može biti drugačije s promjenom dinamike epidemiološkog stanja bolesti pa će se, shodno tomu, prilagođavati i mjere”, objasnio je prof. Barbić.
