Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja vode za piće. Obilježavanje ovog dana određeno je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u prosincu 1992. godine u Rio de Janeiru, Brazil.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2,5 posto, od čega podzemne vode čine 30,8 posto, jezera i rijeke 0,3 posto, dok je najveći dio slatke vode “zarobljen” u ledenjacima (68,9 posto). Procjenjuje se da je samo jedan posto slatke vode ili 0,007 posto ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Postojeće zalihe vode se dodatno smanjuju zagađenjem podzemnih voda, mora, jezera i rijeka. Povećanje potrošnje vode zbog višeg životnog standarda i razvoja industrije dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve vode za piće. Otpadne vode predstavljaju opasnost za vodne resurse jer se ispuštaju u rijeke i jezera bez prethodnog pročišćavanja, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i smanjenja količine kvalitetne vode.
U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu suradnju. Europska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera je u BiH stupila na snagu 3. ožujka 2010. godine i pruža osnove za Središnja manifestacija obilježavanja Svjetskog dana voda 2024. u Federaciji Bosne i Hercegovine održana je u četvrtak, 21. ožujka u Mostaru. Na toj manifestaciji je ukazano na potrebe prekogranične suradnje u upravljanju vodnim resursima, ali i na potrebu unapređenja vodnih usluga u FBiH.
Tradicionalno, manifestaciju povodom Svjetskog dana voda zajednički organiziraju institucije sektora voda Federacije BiH. Ovogodišnji organizator i domaćin bila je Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Inače, svake godine Svjetski dan voda naglašava specifičan aspekt vode, a ovogodišnja tema “Voda za mir” istražuje moguća rješenja bazirana na prirodnim rješenjima, kao i izazove po pitanju voda s kojima se suočavamo u 21. stoljeću.
Krilatica “Stvaranje valova za bolju budućnost” koja prati središnju temu dana voda svakako želi ukazati na prirodna rješenja koja se prvenstveno odnose na održiv i ekonomski opravdan način da se postigne ravnoteža ciklusa voda, ublaži utjecaj klimatskih promjena i poboljša zdravlje ljudi, o čemu je bilo govora i na centralnoj manifestaciji koja je održana u Mostaru.
Također, razgovarano je i o aktualnom stanju u oblasti voda u BiH, kao jednom od značajnijih bosansko-hercegovačkih prirodnih resursa, te problematici održivog upravljanja vodnim resursima, uz sudjelovanje predstavnika institucija sektora voda FBiH – Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo i Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
Direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar, Damir Mrđen, istakao je da malo zemalja u svijetu ima definirane međudržavne sporazume o zajedničkom upravljanju vodama, iako više od 150 zemalja u svijetu dijeli prekogranične vodotoke, pa je stoga neophodno regulirati to međudržavnim sporazumima.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić, izjavio je kako su vode jedan od najbitnijih resursa koje BiH ima, naglašavajući kako se prema tom resursu ne odnosimo baš najbolje i da je potrebno donijeti kvalitetna zakonska rješenja.
Naglasio je kako se već završava projekt “Watsan” Federacije Bosne i Hercegovine, u kojem je 19 gradova i općina sudjelovalo u projektima koji se odnose na odvodnju otpadnih voda, te da je u tijeku pokretanje drugih važnih projekata.
Trenutno pokrećemo novi projekt u suradnji sa Svjetskom bankom koji se bavi unapređenjem vodnih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine. To su projekti vrijedni više milijuna, koji će biti na raspolaganju općinama i gradovima – izjavio je Hrnjić, pozivajući sve načelnike općina i gradova da iskoriste tu priliku i unaprijede vodne usluge u svojim lokalnim zajednicama.
Osvrnuo se i na međuentitetsku suradnju, rekavši kako bi vlade entiteta trebale više surađivati u ovim područjima, te je komentirao veliki uvoz vode u BiH.
Čak 25 posto stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine nema pristup pitkoj vodi. To je vrlo visok postotak i predstavlja veliki problem. Prije svega, trebamo raditi na tome da stanovništvo dobije pristup pitkoj vodi u svim dijelovima ove zemlje. Moj način borbe protiv uvoza je poticanje domaće proizvodnje – poručio je ministar Hrnjić.
Direktor Agencije za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, Sead Delić, istaknuo je nedostatak sredstava za sektor voda na svim razinama, od kantonalne do državne, navodeći da su “naše vodne naknade najniže u Europi”.
Susjedne zemlje imaju mnogo veća sredstva za sektor voda od BiH, pa je u tom smislu potrebno promijeniti Zakon o vodama, provesti izmjene i dopune kojima bi se omogućilo povećanje vodnih naknada, kao i obuhvat samih vodnih naknada – ocijenio je Delić, naglašavajući važnost regionalne suradnje za zaštitu voda, sprječavanje poplava te razmjenu podataka i zajedničko djelovanje u kriznim situacijama.
