Uz pad temperature, na sjevernu polutku stiže i kalendarska jesen, koja službeno počinje 23. rujna u dva sata i pet minuta poslije ponoći.
Početak astronomske jeseni vezuje se uz jesensku ravnodnevicu, odnosno na latinskom – ekvinocij, što označava „jednaku noć“.
U tom trenutku Sunce, gledano sa Zemlje, prelazi nebeski ekvator i nastavlja svoje prividno kretanje prema južnoj hemisferi.
Ipak, dan i noć prvog dana jeseni nisu uistinu potpuno jednake duljine. Razlika nastaje zbog načina na koji se definiraju izlazak i zalazak Sunca, kao i zbog prelamanja sunčeve svjetlosti u Zemljinoj atmosferi.
Nakon jesenske ravnodnevnice na sjevernoj hemisferi slijedi razdoblje sve kraćih dana i sve duljih noći. Takav trend nastavlja se sve do zimske kratkodnevnice u prosincu.
Astronomska jesen 2026. trajat će do 21. prosinca, kada počinje zima. Tada će na sjevernoj hemisferi biti najkraći dan i najdulja noć u godini, nakon čega će se obdanica postupno početi produljivati.
Istodobno, na južnoj polutki u srijedu stiže proljeće, a 21. prosinca ljeto.
