U posljednjih 12 mjeseci finska prijestolnica nije imala nijednu prometnu nesreću sa smrtnim ishodom. Za taj uspjeh postoji više razloga.
Posljednja prometna nesreća sa smrtnim ishodom u Helsinkiju dogodila se u srpnju 2024. Broj poginulih na cestama glavnog grada Finske, koji ima 690.000 stanovnika, znatno je manji nego u drugim europskim prijestolnicama – kako u apsolutnim brojkama, tako i po glavi stanovnika.
U prvoj polovici 2024. Helsinki je zabilježio četiri smrtna slučaja u prometu – što je 0,59 na 100.000 stanovnika. Berlin bilježi 1,45 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika, London 1,24, dok Oslo, koji je tek nešto veći od Helsinkija, 0,56.
Prema riječima Ronija Utriainena, inženjera u gradskoj upravi Helsinkija, za ovaj uspjeh zaslužno je više faktora. Jedan od glavnih je ograničenje brzine na 30 km/h, koje vrijedi za više od polovice gradskih prometnica.
„Mislim da je to jedna od ključnih mjera. Samo smanjenje brzine nije dovoljno, ali ipak je važno“, rekao je Utriainen za Deutsche Welle.
Ovaj uspjeh Helsinkija usklađen je s programom Europske unije pod nazivom „Vizija nula“, čiji je cilj do 2050. svesti broj smrtnih slučajeva na cestama na nulu.
U skladu s tim ciljem, gradska uprava Helsinkija pokrenula je Program razvoja prometne sigurnosti. Grad želi identificirati najvažnije rute za sigurnost djece, pješaka i biciklista te obnoviti infrastrukturu u skladu s tim. To uključuje rekonstrukciju biciklističkih staza, javne rasvjete te suradnju s drugim gradovima i institucijama. Utriainen kao jedan od prioriteta navodi i povećanje korištenja javnog prijevoza, čime se smanjuje broj automobila na cestama.
Helsinki je prikupljao podatke o nesrećama, brzinama vožnje i povratne informacije građana kako bi identificirao opasne dijelove cesta ili tzv. crne točke. To pomaže urbanistima da uoče kako promet funkcionira, gdje su potrebne promjene i kako to iskoristiti u planiranju raskrižja, pješačkih prijelaza, biciklističkih staza i javnog prijevoza.
Hagen Schüller, prometni inženjer u tvrtki PTV Transport Consult u Berlinu, kaže da je uzimanje u obzir velikog broja podataka ključno za moderno planiranje gradskog prometa, što je iznimno složen zadatak.
„Morate uzeti u obzir mnogo faktora. To sigurnost u prometu čini vrlo složenom. U većini velikih gradova postoje kontrolni centri u kojima se promet prati pomoću senzora, kamera, detektora. Ne možete kontrolirati sve faktore, poput lošeg vremena, ali uklanjanjem nekih stvarate tampon-zonu koja može spriječiti nesreću“, objasnio je Schüller.
Za provjeru i poboljšanje tih mjera važna je i kontrola. Koordinacija između grada i policije u Helsinkiju omogućila je bolje poštivanje prometnih propisa, pri čemu je nadzor brzine ključna mjera.
„Policija je odgovorna za kontrolu brzine u Finskoj, ali grad je odgovoran za postavljanje fiksnih kontrolnih točaka koje policija koristi“, istaknuo je Utriainen.
Trenutačno u Helsinkiju postoji 60 takvih točaka, odnosno kamera za nadzor brzine, uglavnom na cestama s ograničenjem od 40 km/h ili više. „Otkrili smo da fiksne kamere posebno utječu na smanjenje brzine.“
Umjetna inteligencija u prometu
Schüller vjeruje da bi budućnost upravljanja prometom mogla biti automatizirana i vođena umjetnom inteligencijom. Automatizacija u prometu, koja je još u razvoju, ići će ruku pod ruku s razvojem autonomnih vozila. Ako dobiju odobrenje za korištenje, ta bi vozila slala podatke o brzini i lokaciji centrima za nadzor prometa, koji bi im uzvraćali informacije o ograničenjima brzine i mogućim smetnjama.
Za mnoge gradove veliki su izazov lokalna politika i otpor promjenama u prometu. Rasprave o ukidanju parkirnih mjesta radi izgradnje biciklističkih staza, smanjenju ograničenja brzine ili stvaranju zona bez automobila svakodnevna su tema u mnogim gradovima, ali znanje i tehnologija za takve promjene već postoje, naglasio je Schüller.
