U Bosni i Hercegovini političari svih triju nacionalnih ili građanskih opcija nikad nisu jedinstveni, ali sada ih je jedna odluka ujedinila u znakovitoj šutnji, ignoranciji, pa i servilnosti.
Elem, turski je parlament na nedavnom glasovanju odbacio prijedlog Zakona o proglašenju genocida u Srebrenici, i to baš zato što zastupnici vladajuće Erdoğanove Stranke pravde i razvoja (Adalet ve Kalkınma Partisi, AKP) nisu za taj prijedlog podigli ruke. Prijedlog je u parlamentu podnijela oporbena Republikanska stranka. Odluka je pomalo neočekivana za neupućene. Iznenađujuće je da je ta ipak kontroverzna i proračunata Erdoğanova odluka u BiH, istovjetno i u Sarajevu i u srpskom entitetu Republici Srpskoj, prošla ispod radara, bez ikakvih komentara vodećih političara, koji inače upravo zbog rata u BiH, a pogotovo genocida u Srebrenici, skaču jedan drugom u oči. Iako je prošlo gotovo tjedan dana, “omerta” još uvijek odjekuje.
No, u Recepa Tayyipa Erdoğana se ne dira, i to je to! I to bio Bošnjak, Hrvat ili Srbin, odnosno Bakir Izetbegović, Dragan Čović ili Milorad Dodik koji ne priznaje da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ni ovakvo sporno, ali očito pragmatično glasovanje turskog Medžlisa nije iskoristio situaciju da to razglasi na sva zvona. Erdoğan mu je nabacio na volej, ali Dodik nije želio odigrati. Dodik ima i dobre osobne odnose s Erdoğanom (doduše, vidjet ćemo kako će se ponašati ako se dodatno pokvare veze turskog lidera s Vladimirom Putinom, s kojim bi se trebao naći u kolovozu da razriješe sve više prijepora u svojim odnosima).
Žučna rasprava
Ovakva je odluka izazvala žučnu raspravu u turskom parlamentu, a oporba smatra da je jedan od mogućih razloga za nju “očuvanje odnosa sa Srbijom”, kako navodi portal Klix.ba. Svi u BiH znaju i prihvaćaju zašto je Erdoğan odlučio ovako i ne prave veliku buku oko toga kakvu bi radili da je riječ o nekom drugom. Podsjetimo da se i danas vuku repovi i svađe oko odluke bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka koji je nametnuo zakon prema kojem je negiranje genocida u Srebrenici kazneno djelo. Republika Srpska, na čijem je čelu Dodik, kaže da ne priznaje tu odluku. Konačno, Dodik je i sam rekao da je jedino kada je postignut zajednički stav sva tri člana Predsjedništva (u prošlom sazivu je tamo bio i Dodik) bilo baš prilikom susreta s Erdoğanom.
No, najveće iznenađenje je reakcija, odnosno nikakva reakcija iz najveće bošnjačke stranke SDA Bakira Izetbegovića koji je potpuno navezan na Erdoğana, pa čak i kumstvom. Erdoğan je bio “šerijatski kum” Izetbegovićevoj kćeri Jasmini (doduše, ni to nije spasilo brak koji se raspao nakon godinu dana). Osim toga, poznata je i legenda da je Alija Izetbegović ostavio Erdoğanu BiH u amanet. Kako navodi Radio slobodna Europa (RSE), Erdoğan i Izetbegović susreli su se više od 20 puta u posljednjih 15 godina. Podsjetimo, Recep Tayyip Erdoğan je otvoreno podržao Izetbegovića na prošlogodišnjim izborima za člana Predsjedništva (ali ni to nije pomoglo, pobijedio je Denis Bećirović), a Bakir Izetbegović je pružio podršku Erdoğanu na svibanjskim predsjedničkim izborima. To je upalilo, piše Jutarnji list Zagreb.
Šute i građanske stranke
No, kako primjećuje RSE, ni među građanskim strankama u BiH, koje su dio vlasti u Federaciji, nema negativne reakcije, pa se na upit o tome nije odazvao ni Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i čelnik stranke Narod i pravda. I oni su odlučili da je bolje prijeći preko te odluke i ne osvrtati se. Iako je sve obavijenom velom šutnje, turska ambasada u Sarajevu imala je potrebu obznaniti da nije važna odluka parlamenta jer, kako su napisali, “Republika Turkiye sa svim svojim institucijama priznaje genocid u Srebrenici i s tim u vezi prihvaća odluke međunarodnih sudova bez potrebe za dodatnim zakonom”. No, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz za RSE je izjavio da je ovo licemjerni potez vladajuće Erdoğanove koalicije, a profesor Asim Mujkić sa sarajevskog Fakulteta političkih znanosti rekao je da “ne postoji stvarno prijateljstvo BiH i Turske, nego je ono zapravo politikantsko”. RSE podsjeća da Turska, unatoč općem uvjerenju, nije ni među prvih deset država po investicijama u BiH.
No, Erdoğan ima svoje planove za BiH i u ovom je trenutku smatrao da mu nije u korist ovakav zakon zbog interesa na Balkanu – BiH i Kosovo u prvom redu. Sarajevo je reagiralo prema planu – nije se digla buka, a Turskoj je koristilo na drugim balkanskim točkama. Kada prijedlog dođe od AKP-a i Erdoğan procijeni da mu to koristi, onda će i biti prihvaćen, a dotad će se SDA praviti da ne čuje dobro.
