Pritisak na von der Leyen dodatno raste jer je i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) potvrdio da vodi istragu o načinu na koji je Europska komisija vodila nabavu cjepiva tijekom pandemije.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ovog će se tjedna suočiti s jednom od najvećih reputacijskih prijetnji otkako je preuzela vodstvo komisje. Naime, Opći sud Europske unije u srijedu donosi odluku o tome je li Komisija prekršila pravila transparentnosti odbijanjem objave tekstualnih poruka koje je von der Leyen razmjenjivala s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tijekom pregovora o ugovoru za nabavu cjepiva protiv covida-19, vrijednog više milijardi eura.
Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice ne samo za predsjednicu Komisije već i za način na koji europski dužnosnici vode pregovore iza zatvorenih vrata. Također bi mogla ozbiljno zasjeniti početak njezinog drugog petogodišnjeg mandata koji je započeo 1. prosinca.
Prema pisanju portala Politico, srž pravne bitke leži u pitanju trebaju li se SMS poruke koje sadrže informacije povezane s političkim odlučivanjem smatrati službenim dokumentima i time podlijegati pravilima o transparentnosti. I dok borci za transparentnost i brojni pravni stručnjaci smatraju da bi takve poruke trebale biti dostupne javnosti, Komisija tvrdi suprotno. Slučaj je posebno osjetljiv jer je upravo von der Leyen osobno odobrila najveći ugovor o cjepivu potpisan u ime EU – dogovor s Pfizerom o nabavi čak 1,8 milijardi doza.
Ukoliko sud odluči protiv Komisije, to bi moglo pružiti dodatno političko oružje kritičarima koji već godinama upozoravaju na manjak transparentnosti tijekom pandemije, osobito u procesu nabave cjepiva. Podsjetimo, New York Times je još 2021. otkrio da su von der Leyen i Bourla putem poruka gradili “duboko povjerenje”, što je navodno doprinijelo brzom sklapanju ugovora s Pfizerom. No, Komisija je 2022. odbila objaviti sadržaj tih poruka, zbog čega je NYT podnio tužbu.
Tijekom saslušanja u studenom prošle godine, Komisija je prvi put službeno priznala da poruke postoje, što je izazvalo smijeh među prisutnima i nezadovoljstvo sudaca. Komisijini pravni zastupnici tvrdili su da poruke nisu bile povezane s pregovorima o ugovoru, pa ih zato nisu sačuvali ni učinili dostupnima. Međutim, suci su kritizirali nedostatak dokaza i neodgovaranje na ključna pitanja – poput toga je li predsjednicu netko uopće izravno pitao o porukama ili je provjerena njezina službena komunikacija.
Jedan od sudaca, José Martín y Pérez de Nanclares, izjavio je da Komisija nije poduzela “adekvatne i pažljive mjere” kako bi opravdala svoje postupke, dok je sudac Paul Nihoul upozorio na “zbunjujuću dokumentaciju” kojom su raspolagali. Europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly već je 2022. ocijenila da je odbijanje Komisije da pretraži poruke “slučaj lošeg upravljanja”, te je naglasila da se razina transparentnosti smanjila pod vodstvom Ursule von der Leyen. U intervjuu za Politico, O’Reilly je čak optužila predsjednicu Komisije za stvaranje “kulture skrivanja”, a njezino izostajanje sa sudske rasprave nazvala je “prisutnim slonom u prostoriji”.
Pritisak na von der Leyen dodatno raste jer je i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) potvrdio da vodi istragu o načinu na koji je Europska komisija vodila nabavu cjepiva tijekom pandemije. Voditeljica EPPO-a, Laura Codruța Kövesi, izjavila je da su već ispitani pojedini dužnosnici Komisije. Iz Komisije su, komentirajući cijeli slučaj za Politico, kratko poručili kako “ne komentiraju tijekuće sudske procese”.
