Hrvatski sabor 8. listopada 1991. godine donio je odluku o raskidu svih državnopravnih veza sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom (SFRJ), čime je potvrđena samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske.
Odluka je donesena nakon isteka tromjesečnog moratorija na provedbu odluka od 25. lipnja 1991. godine, kada je Sabor usvojio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
U vrijeme donošenja odluke u Hrvatskoj je trajao Domovinski rat, tijekom kojeg su snage Jugoslavenske narodne armije (JNA), zajedno s pobunjenicima, napadale hrvatske gradove i sela.
Sjednica Sabora nije održana na uobičajenoj lokaciji na zagrebačkom Gornjem gradu jer su dan ranije, 7. listopada, bombardirani Banski dvori tijekom sastanka visokih hrvatskih dužnosnika, među kojima je bio i predsjednik Franjo Tuđman.
Zbog oštećenja Banskih dvora i Markova trga, saborski zastupnici preselili su se u zgradu Ine u Šubićevoj ulici, gdje je povijesna sjednica održana u podrumskim prostorijama.
Odluka od 8. listopada uslijedila je nakon isteka tromjesečnog moratorija prihvaćenog 7. srpnja 1991. godine, uz posredovanje Europske zajednice. Hrvatski sabor tada je odlučio raskinuti sve državnopravne veze sa SFRJ te odrekao valjanost pravnim aktima tijela koja su djelovala u ime bivše federacije.
Istodobno je uspostavljen novi državnopravni okvir samostalne Republike Hrvatske.
Povijesnom sjednicom predsjedao je tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, dok je odluku o raskidu državnopravnih veza pročitao Vladimir Šeks. Na istoj sjednici doneseno je i 15 zakona koji su činili temelj pravnog ustroja samostalne hrvatske države.
Datum 8. listopada godinama se obilježavao kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske i bio je državni blagdan. Promjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su stupile na snagu 2020. godine, 8. listopada prestao je biti državni blagdan te se od tada obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora, spomendan na povijesnu odluku iz 1991. godine.
