Otvara se u novoj kartici

Nova prometna žila kucavica obuhvaća i BiH: Potpis za novi koridor – pogledajte koje će sve gradove povezati

// JADRANSKO JONSKI KORIDOR

Potpisivanjem inicijative “Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti” napravljen je prvi korak prema budućem željezničkom koridoru koji će povezivati niz zemalja, od kojih neke još nisu članice EU-a, a od kojeg bi Hrvatska mogla imati velike koristi.

Inicijativu su danas potpisali zastupnica u Europskom parlamentu (EP) i članica Odbora za promet i turizam Nikolina Brnjac, koja ju je pokrenula zajedno sa zadarskim županom Josipom Bilaverom, te župani, odnosno predstavnici primorskih županija, i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Cilj inicijative, rečeno je na konferenciji, jest bolje željeznički povezati Hrvatsku sa susjednim državama i ostatkom jadransko-jonske regije te potaknuti zajednička ulaganja u prometnu infrastrukturu.

“Bez ove željezničke mreže nema mogućnosti jačanja hrvatskih luka”

Zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac kazala je da jadransko-jonska željeznica spaja Italiju, Sloveniju i Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom. Istaknula je da je riječ o važnom koridoru koji će povezivati jugoistočni dio Europe sa sjeverozapadnim dijelom Europe te da na toj inicijativi radi otkako je došla u Europski parlament, prenosi vecernji.ba.

Novi koridor spajao bi Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar, Drač te grčka središta na jadransko-jonskom pravcu. “Ne moram ni govoriti koliko je to važno za željezničko povezivanje Ploča, odnosno Luke Ploče, s lukama Split, Zadar, Šibenik i Rijeka. Isto tako, prvi put bi se omogućilo željezničko povezivanje i financiranje same Istarske županije, Kvarnera i Dalmacije s ostatkom Hrvatske te s europskom mrežom”, rekla je Brnjac.

Dodala je da aktualna ratna zbivanja u Ukrajini pokazuju koliko su važni novi i sigurni prometni pravci. Inicijativa će, kazala je, utjecati i na rekonstrukciju postojećih željezničkih koridora, ali i na gradnju novih pruga. Sljedeći korak je sastanak s dionicima iz vlada država kroz koje bi koridor trebao prolaziti. “Bez ove željezničke mreže nema mogućnosti jačanja hrvatskih luka”, smatra zastupnica u EP-u.

Vezano uz rokove, jedino je poznato da će se početkom iduće godine u Europskom parlamentu organizirati velika konferencija na tu temu. Upitana kako će se projekt financirati, rekla je da je upravo zato pokrenuta ova inicijativa, u sklopu koje se radi na otvaranju regulative za transeuropsku prometnu mrežu.

“Kad se otvori ta regulativa, Jadransko-jonski koridor postao bi njezin sastavni dio, i tada bismo mogli imati sredstva za daljnje financiranje”, istaknula je Brnjac. Rekla je da je trenutačno na raspolaganju 81 milijarda eura novca EU-a do sljedećeg financijskog okvira, od čega 35 milijardi za promet, 30 milijardi za energetiku, a 17,5 milijardi za vojnu mobilnost.

Završna konferencija planirana je u Bruxellesu, kada će inicijativa biti uručena povjereniku Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu, koji je, kako je navela, prepoznao važnost te inicijative.

“Važno je da sami kvalitetno obavimo poslove koji se tiču nas samih”

Za župana Zadarske županije Josipa Bilavera, koji je govorio u ime župana primorskih županija, uspostava željeznice na spomenutom koridoru bitna je za Hrvatsku, ali i za ostatak Europe. “Važno nam je da to prolazi i preko Hrvatske, da napravimo kvalitetnu željezničku mrežu”, naglasio je Bilaver.

Istaknuo je koliko je važno da sami kvalitetno obavimo poslove koji se tiču nas samih, poput izrade prostornih planova, strateških studija i same dokumentacije. Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek naveo je da bez moderne željeznice nema ni jačanja logističkih kapaciteta ni pozicije u TEN-T mreži.

“Ovo što ćemo danas napraviti jedan je korak naprijed u jačanju naše TEN-T mreže”, naglasio je. Ukazao je i na potrebu integracije istarskih željeznica u cjelovitu hrvatsku mrežu, istaknuvši da se trenutačno izrađuje studijska dokumentacija za željeznički tunel Učka.

“HŽ Infrastruktura spremna je dati puni doprinos”

Otkrio je da će se iduće godine raspisati natječaj za projekt Učke, odnosno za projekt nizinske pruge i spajanje Rijeke na tu nizinsku prugu. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić ističe da je Jadransko-jonski željeznički koridor strateško pitanje za Hrvatsku.

Kaže da nije tako samo zbog željezničkog povezivanja s vanjskim mrežama, nego i zbog povezivanja unutar Hrvatske. “HŽ Infrastruktura spremna je dati puni doprinos u smislu stručne i operativne potpore ovom projektu”, rekao je Lončarić.