U velikim njemačkim gradovima bilježi se znatan porast najamnina – i to znatno iznad predviđanja. Od početka 2022. tražene najamnine povećane su za 18,3 posto, prema najnovijim statistikama. Njemački magazin Spiegel proveo je analizu kako bi utvrdio gdje su najamnine najviše porasle te u kojim su gradovima trenutno najviše. U analizu nisu uključene postojeće najamnine, već se fokus stavlja na iznose koje trenutno plaćaju novi stanari, piše Fenix.magazin.
Rezultati pokazuju da je Berlin, koji je prije tri godine bio tek na 53. mjestu po visini najamnina u Njemačkoj, sada dospio na visoko 10. mjesto. Trenutna prosječna cijena najma u glavnom gradu za nove ugovore iznosi 14,90 eura po kvadratnom metru, što predstavlja porast od čak 42 posto u tri godine – najviše od svih analiziranih gradova. Rast najamnina u drugim dijelovima zemlje također je izrazito visok:u Berlinu +42 %, Kaiserslauternu +41,7 %, Cottbusu +41,3 %, Brandenburgu +33,2 %. U okrugu Kaiserslautern cijene najma su od početka 2022. porasle za čak 41,7 posto, što ga čini regijom s drugim najvećim skokom najamnina u zemlji. Na ljestvici najskupljih okruga napredovao je za čak 135 mjesta.
Među deset najskupljih regija i dalje dominiraju gradovi i okruzi iz Bavarske, kao što su Starnberg, Fürstenfeldbruck, Dachau, Ebersberg i Miesbach, ali i veći gradovi poput Frankfurta na Majni i Stuttgarta. Cottbus također bilježi snažan rast – najamnine su porasle za 41,3 posto, što ga svrstava među najdinamičnije gradove po tom pitanju. U okrugu Tirschenreuth zabilježen je rast od 32,3 posto, dok je u Brandenburgu an der Havel najam skuplji za 33,2 posto. Među deset regija s najbržim rastom cijena su i okruzi Rostock, Neustadt an der Waldnaab, Havelland, Oberhavel i Wesermarsch. U nekim od tih područja najamnine rastu brže od prosječnih primanja.
Jedan od glavnih uzroka ovog trenda je višekratno povećanje ključnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ESB) od 2022. u cilju suzbijanja inflacije. To je dovelo do rasta kamatnih stopa u sektoru stanogradnje, zbog čega su mnogi građevinski projekti obustavljeni. Manji broj novih stanova i veća potražnja dodatno su opteretili tržište najma. Osim toga, više od milijun izbjeglica iz Ukrajine pristiglo je u Njemačku, što je dodatno povećalo potrebu za stambenim prostorom.
