Europska unija priprema veliku reformu oporezivanja duhanskih proizvoda koja bi mogla znatno promijeniti cijene cigareta, e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica.
Prijedlog Europske komisije predviđa znatno povećanje minimalnih trošarina na cigarete, ali i uvođenje minimalnih nameta na proizvode koji dosad nisu bili obuhvaćeni istim pravilima.
Prema tom prijedlogu, minimalna trošarina na klasične cigarete mogla bi porasti čak 139 posto, što bi moglo izravno utjecati na maloprodajne cijene.
Po prvi put bi se u sustav obveznih minimalnih trošarina uključile e-cigarete, grijani duhanski proizvodi poput IQOS-a te nikotinske vrećice.
Cilj je smanjiti broj pušača
Europska komisija smatra da postojeća pravila više ne odgovaraju stanju na tržištu, na kojem su novi nikotinski proizvodi sve popularniji.
Otprilike četvrtina stanovništva Europske unije i dalje puši ili redovito konzumira duhanske proizvode, dok više od 11 posto mladih u dobi od 13 do 15 godina koristi duhan ili proizvode poput aromatiziranih elektroničkih cigareta.
Cilj je EU-a stvoriti takozvanu „generaciju bez duhana” do 2040. godine, odnosno smanjiti udio pušača na manje od pet posto stanovništva.
Bruxelles nema ovlasti potpuno zabraniti pušenje, no poreznom politikom i propisima može znatno utjecati na cijene, prodaju i dostupnost duhanskih proizvoda.
Velik udio pušača
U Europskoj uniji godišnje se proda oko 300 milijardi cigareta, a pušači čine približno 24 posto stanovništva.
Postoje znatne razlike među državama. Švedska bilježi najnižu stopu pušenja, dok se Bugarska ubraja u zemlje s najvećim udjelom pušača.
Hrvatska i Grčka također su među državama u kojima udio pušača premašuje 35 posto.
Posljedice pušenja predstavljaju veliko opterećenje za zdravstvene sustave. Liječenje bolesti povezanih s duhanskim proizvodima svake godine stoji europske zdravstvene proračune milijarde eura.
U središtu pozornosti i elektroničke cigarete
Iako je klasično pušenje i dalje najraširenije među odraslima, mlađe generacije sve češće koriste elektroničke cigarete, proizvode s grijanim duhanom i nikotinske vrećice.
Iako se neki od tih proizvoda smatraju manje štetnima od konvencionalnih cigareta, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ni oni nisu bez rizika.
Nikotin izaziva snažnu ovisnost; posebnu zabrinutost izaziva njegova dostupnost adolescentima i potencijalni utjecaj na mozak u razvoju.
Neke su europske zemlje već postrožile propise. Belgija i Francuska zabranile su prodaju elektroničkih cigareta za jednokratnu uporabu, dok je Francuska dodatno ograničila pušenje na određenim javnim mjestima.
Ako prijedlog dobije jednoglasnu potporu država članica, potrošači bi mogli biti prvi koji će osjetiti posljedice kroz više cijene cigareta i drugih nikotinskih proizvoda.
Pregovori o prijedlogu trenutačno se vode u Vijeću Europske unije, gdje je za njegovo usvajanje potrebna jednoglasna potpora svih država članica.
