Hrvatsko državljanstvo za supružnike, potomke iseljenika i pripadnike hrvatskog naroda moguće je steći pod različitim uvjetima, a ključnu ulogu imaju boravak, osnova stjecanja i okolnosti konkretnog slučaja.
Hrvatska putovnica za brojne građane Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih država predstavlja mnogo više od putne isprave. Hrvatsko državljanstvo ujedno donosi i status građanina Europske unije, no do njega se ne dolazi automatski sklapanjem braka s hrvatskim državljaninom niti dugogodišnjim životom izvan Hrvatske. Jedno od najčešćih pitanja odnosi se upravo na supružnike hrvatskih državljana – može li osoba dobiti hrvatsko državljanstvo samo zato što je u braku s osobom koja ima hrvatsku putovnicu? Odgovor je – može, ali brak sam po sebi nije dovoljan.
Ako supružnici žive u Hrvatskoj
Za stranog bračnog druga hrvatskog državljanina postoji povoljniji put do državljanstva ako živi u Hrvatskoj. Uobičajeni put počinje reguliranjem privremenog boravka radi spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom. Takav boravak može se odobriti na razdoblje do dvije godine, a članovi uže obitelji hrvatskog državljanina imaju određene pogodnosti u odnosu na druge kategorije stranaca. Važna pogodnost odnosi se i na rad. Osoba kojoj je odobren privremeni boravak radi spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom može raditi u Hrvatskoj bez posebne dozvole za boravak i rad. Nakon četiri godine neprekidnog odgovarajućeg privremenog boravka član obitelji hrvatskog državljanina može, uz ispunjenje zakonskih uvjeta, zatražiti stalni boravak. Tek nakon odobrenja stalnog boravka i uz život u Hrvatskoj otvara se mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva po osnovi braka, prema članku 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Ne morate čekati osam godina
Kod redovnog stjecanja hrvatskog državljanstva stranac u pravilu mora imati najmanje osam godina neprekidnog života u Hrvatskoj uz odobren stalni boravak, uz ispunjavanje drugih zakonskih uvjeta. Međutim, bračni drug hrvatskog državljanina koji državljanstvo traži prema članku 10. ima povoljnije uvjete. Ne primjenjuju se na njega svi redovni uvjeti koji se odnose na osmogodišnji boravak, otpust iz prethodnog državljanstva te dokazivanje poznavanja hrvatskog jezika, kulture i društvenog uređenja. I dalje mora poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, imati podmirena dospjela javna davanja i ne smiju postojati sigurnosne zapreke.
Što ako supružnici žive u BiH ili drugoj državi?
Ovdje je važno napraviti razliku. Ako je suprug hrvatski državljanin, ali supružnici žive u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji ili Njemačkoj, sama činjenica da jedan od njih ima hrvatsko državljanstvo ne znači da drugi automatski ima pravo na hrvatsko državljanstvo prema osnovi braka. Povlašteni postupak prema članku 10. vezan je uz stalni boravak i život na području Republike Hrvatske. Drugim riječima, hrvatska putovnica supruga sama po sebi nije dovoljna.
Iznimka mogu biti hrvatski iseljenici i njihovi potomci
Drugačija pravila mogu vrijediti ako hrvatski državljanin pripada kategoriji hrvatskog iseljenika ili potomka iseljenika. Zakon predviđa mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva za iseljenike, njihove potomke, ali i njihove bračne drugove, pod zakonom propisanim uvjetima. U takvim slučajevima prethodni boravak u Hrvatskoj nije nužno uvjet. Ipak, nije dovoljno samo živjeti u inozemstvu. Zakon precizno definira tko se smatra hrvatskim iseljenikom, pa se svaki slučaj mora zasebno provjeriti.
Moguće je zadržati postojeće državljanstvo
Kod stjecanja hrvatskog državljanstva po osnovi braka s hrvatskim državljaninom dopušteno je zadržati postojeće strano državljanstvo s hrvatske strane. To znači da osoba, primjerice, ne mora nužno odustati od državljanstva BiH samo zato što stječe hrvatsko državljanstvo. Ipak, treba provjeriti i propise države čiji je osoba državljanin jer Hrvatska ne određuje pravila druge države o dvojnom državljanstvu.
Koja je dokumentacija potrebna?
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podrazumijeva određenu dokumentaciju, među ostalim:
obrazac zahtjeva,
životopis i obrazloženje razloga podnošenja zahtjeva,
izvadak iz matice rođenih,
dokaz o sadašnjem državljanstvu,
važeću identifikacijsku ispravu,
uvjerenje o nekažnjavanju,
dokaz o braku,
dokaz o stalnom boravku,
dokaz o hrvatskom državljanstvu bračnog druga.
Ako je brak sklopljen u inozemstvu, njegov upis u hrvatsku maticu vjenčanih može biti potreban kada se državljanstvo traži upravo na temelju tog braka. Za dokumente izdane u inozemstvu može biti potrebna legalizacija, Apostille ili ovjereni prijevod, ovisno o državi iz koje dokument dolazi i međunarodnim ugovorima.
Gdje se podnosi zahtjev?
Osoba koja ima reguliran boravak u Hrvatskoj zahtjev osobno podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu boravka. Osobe koje nemaju boravak u Hrvatskoj, ali imaju drugu zakonsku osnovu za stjecanje državljanstva iz inozemstva, zahtjev mogu podnijeti putem hrvatske diplomatske misije ili konzularnog ureda.
Koliko traje i koliko košta postupak?
Trajanje postupka nije unaprijed određeno za svaki slučaj. Ovisi o složenosti predmeta, provjerama koje se provode i tome je li potrebno dostavljati dodatnu dokumentaciju. Prema navedenim podacima MUP-a RH, upravna pristojba za zahtjev podnesen u Hrvatskoj, nakon donošenja pozitivnog rješenja, iznosi 139,36 eura.
Hrvatsko državljanstvo moguće je steći i po drugim osnovama
Brak nije jedini način. Zakon predviđa stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, rođenjem u određenim slučajevima, prirođenjem i na temelju međunarodnih ugovora. Posebne mogućnosti postoje i za osobe hrvatskog podrijetla, pripadnike hrvatskog naroda, hrvatske iseljenike i njihove potomke, osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te bivše hrvatske državljane koji traže ponovni primitak. Za osobe iz BiH posebno je važna mogućnost stjecanja državljanstva na temelju pripadnosti hrvatskom narodu, ako mogu dokazati tu pripadnost na način predviđen zakonom.
Važno za građane BiH
Dakle, ako osoba iz BiH ima supruga ili suprugu s hrvatskim državljanstvom, samo sklapanje braka ne znači automatsko dobivanje hrvatske putovnice. Ako supružnici žive u Hrvatskoj, put najčešće ide preko privremenog boravka, potom stalnog boravka i tek onda zahtjeva za državljanstvo po osnovi braka. Ako žive izvan Hrvatske, potrebno je provjeriti postoji li neka druga zakonska osnova, primjerice podrijetlo, pripadnost hrvatskom narodu ili status hrvatskog iseljenika odnosno potomka iseljenika. Zbog toga se uvjeti ne mogu jednako primijeniti na sve osobe – svaki zahtjev ovisi o konkretnoj zakonskoj osnovi i osobnim okolnostima podnositelja.
