Island se nalazi pred važnim referendumom koji bi mogao odrediti budući odnos te zemlje prema Europskoj uniji. Građani će odlučivati o tome treba li nastaviti pregovore o mogućem članstvu, a pitanje je posljednjih mjeseci dobilo i snažnu sigurnosnu dimenziju.
Kako piše Politico zagovornici približavanja Europskoj uniji sve češće upozoravaju na promijenjenu geopolitičku situaciju u sjevernom Atlantiku, posebno nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa vezanih za Grenland. Grenland je od Islanda udaljen manje od 300 kilometara, zbog čega su američke ambicije prema tom području dodatno pojačale raspravu o sigurnosti i položaju Islanda.
Trump promijenio raspravu
Bivši gradonačelnik Reykjavika Dagur Eggertsson, jedan od istaknutijih zagovornika opcije „Da“, smatra da su Trumpove izjave promijenile način na koji dio Islanđana gleda na buduće odnose sa Europom.
– To pitanje nije zaključeno – rekao je Eggertsson govoreći o američkim ambicijama prema Grenlandu.
Prema njegovim riječima, sigurnosna pitanja danas imaju mnogo veću težinu nego ranije. -To je pitanje danas hitnije nego prije – poručio je. Zagovornici članstva smatraju da bi čvršće veze s Europskom unijom Islandu dale dodatnu političku i ekonomsku sigurnost u trenutku kada se mijenja odnos velikih sila prema Arktiku. Istovremeno, Rusija i Kina nastoje povećati svoj utjecaj u arktičkom području, dok klimatske promjene i topljenje leda otvaraju mogućnost novih plovnih putova i pristupa prirodnim resursima.
Suverenitet je ključan
Protivnici približavanja Europskoj uniji, međutim, smatraju da bi članstvo moglo ugroziti upravo ono što Island želi zaštititi – vlastiti suverenitet. Posebno osjetljiva pitanja su ribarstvo i poljoprivreda, sektori koji imaju veliki značaj za islandsku ekonomiju. Island je već dio Europskog ekonomskog prostora, što mu omogućava pristup europskom tržištu, a istovremeno već primjenjuje veliki broj evropskih propisa. Zemlja je također dio shengenskog prostora.
Zbog toga protivnici članstva smatraju da Island već ima brojne koristi od suradnje s Europskom unijom, bez potrebe da postane njena članica. Profesor političkih nauka Eiríkur Bergmann upozorava da pitanje suvereniteta u Islandu ima duboke povijesne korijene.
– Postoje dva tabora koja se pozivaju na isto nasljeđe – objasnio je Bergman. Jedni tvrde da bi ulazak u Europsku uniju ojačao islandski suverenitet, dok drugi smatraju da bi upravo članstvo ograničilo neovisnost zemlje.
Ankete pokazuju neizvjesnost
Prema anketi Galupa provedenoj sredinom augusta, opcija „Da“ imala je minimalnu prednost od 51,5 posto. Ipak, ishod je i dalje krajnje neizvjestan.
U glavnom gradu Reykjaviku podrška nastavku pregovora nešto je izraženija, dok se u manjim sredinama i među dijelom poljoprivrednika i ribara snažnije čuje argumentacija protiv članstva. U Selfosu, gradu udaljenom oko sat vremena vožnje od Reykjavika, dio stanovnika strahuje da bi članstvo moglo ugroziti interese domaćih proizvođača.
Osamnaestogodišnji građevinski radnik Ari Hrafn Elíasson kaže da će glasovati protiv nastavka pregovora jer smatra da treba slušati poljoprivrednike i ribare. S druge strane, 19-godišnja radnica Dagmar Isabella podržava pregovore, ali joj je važnija ekonomska situacija. Posebno je brinu visoke cijene stanovanja i inflacija.
Inflacija na Islandu u srpnju iznosila je 5,6 posto, što je znatno više od stope zabilježene u eurozoni. Dio građana zato smatra da bi eventualno uvođenje eura moglo donijeti veću ekonomsku stabilnost.
Odluka koja može sve promijeniti
Island je neovisnost od Danske stekao 1944. godine, a pitanje nacionalnog suvereniteta od tada je jedno od najosjetljivijih u tamošnjoj politici. Zemlja je članica NATO-a, a sa Sjedinjenim Američkim Državama ima bilateralni obrambeni sporazum još od 1951. godine.
Istovremeno, Island je duboko povezan s Europskom unijom kroz Evropski ekonomski prostor i Shengen. Zato referendum neće biti samo pitanje članstva u Europskoj uniji. On će biti i svojevrsno izjašnjavanje o tome kako Island vidi svoju budućnost u sve nestabilnijem sjevernom Atlantiku. Ako građani podrže nastavak pregovora, Island bi mogao ponovno otvoriti put prema članstvu u Europskoj uniji, gotovo deset godina nakon što je prethodni pokušaj definitivno obustavljen.
Ribolovne kvote tada su bile jedan od glavnih razloga protivljenja članstvu. Danas su na stolu ista pitanja, ali je geopolitička situacija značajno drugačija. Upravo zato rezultat referenduma mogao bi imati mnogo veće posljedice nego što se na prvi pogled čini.
